klip 1

O nafti i svrdlanju dna mora prije 15 godina pisao sam u ime MCP, a više printanih medija objavilo je naš stav.

Geofizička snimanja o mogućim rezervama nafte i gasa u crnogorskom podmorju, koja u skladu sa ugovorom izmedju Jugopetrola i britanske kompanije Ramco o zajedničkom istraživanju nafte i gasa na tkz. Bloku 3, počelo je specijalnim trdimenzionalnim geofizičkim snimanjima koja su izazvala pažnju zainteresovanih građana okupljenih u više NVO organizacija,izmedju ostalih i Mediteranskog centra fotografije (MCF).

Stoji činjenica da je sredinom oktobra Atlantik Eksplorer, istraživački brod specijalne namene Norveške kompanije PGS uplovio u naše teritorijalne vode radi istraživanja podmorja na potezu od Budve do Ulcinja.

Kako stoji u internom listu AD Jugopetrol Kotor od oktobra 2003 godine brod je opremljen nasavremenijim uredjajima koje poznaje moderna tehnologija počev od:
Satelitske navigacije, pobuđivanja akustičnih talasa, registracije odziva i digitalnih zapisa.

Pobuđivanje energije se vrši pomoću vazdušnih pušaka čiji je energetski efekat veliki, a zaštita živih organizama u moru 100 posto.

Šef geofizičkog tima na brodu Atlantik Eksplorer Arni Bjorno izjavio je za navedeni list između ostalog da će biti pretraživana površina od 320 km2. Sva oprema je u operativnom stanju i istraživanje se odvija po planu i programu a biće završeno za mjesec dana ukoliko vremenske prilike dozvole, dok je kapetan broda Džon Njastad istakao da je Atlantik Eksplorer slična istraživanja obavljao širom svijeta i da je ovo prvi put da taj posao obavlja u našim teroitorijalnim vodama.

Izvršni direktor Jugopetrola Kotor, gsn. Vasilis Drakoulis istakao je da ima zadovoljstvo da se sve odvija po planu i Ugovoru koji su potpisali sa Vladom Crne Gore.

Internet komunikacija omogućila je da saznamo šta o ovakvim istraživanjima ima da kažu aktivisti najpoznatije svijetske ekološke organizacije GRINPIS o seizmičkim ispitivanjima podmorja.

"Postoji samo jedan konačan rezultat seizmičkog tretiranja podmorja u potrazi za naftom i gasom, a to je nanošenje štete životnoj okolini, klimatu, okeanu i životu u njemu. Seizmičko testiranje prati svrdlanje dna, toksični mulj, zagađene vode, na kraju i ugljen dioksid i štetu podmorju. Planeta mora biti odbranjena od ovakvih bezosječajnih traganja za naftom" kazao je Kris Rouz direktor kampanje GRINPISSA tokom koje je u prva četiri dana jula 1997 u britanskim vodama ometan rad tri broda za seizmičko ispitivanje podmorja a među njima je bio upravo i Atlantik Eksplorer.

Od zvaničnih institucija Crne Gore, ovo istraživanje izazvalo je negativno reagovanje stručnjaka naše jedine naučno istraživačke ustanove Instituta za biologiju mora iz Kotora.

Grupa za promjene,u jednom od svojih saopštenja po pitanju koncesija na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa koje su davne 1995 godine odobrene tada državnom preakonske mehanizme da kontroliše režim korišćenja koncesije, tj.eksploatacije nafte i gasa i načina istraživanja koncesionara.

Grupa za promjene, u jednom od svojih saopštenja po pitanju koncesija na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa koje su davne 1995 godine odobrene tada državnom preduzeću Jugopetrolu,smatra da su privatizacijom predate kupcu pod nepoznatim uslovima, te da danas država nema zakonske mehanizme da kontroliše režim korišćenja koncesije, tj.eksploatacije nafte i gasa i načina istraživanja koncesionara.

Na pitanje "da li se u razvoj turizma uklapaju planovi kotorskog Jugopetrola i britanske kompanije Ramko Enerdži i Star Petroleum da u crnogorskom podmorju eksploatišu gas i naftu", Johan Fridrih Engel, jedan od autora Master plana razvoja turizma do 2020 u RCG izjavio je da su takva bušenja u svijetu danas veoma čista.

"Moja prva reakcija na tu informaciju je da nema argumenata protiv te namjere. Ako bi Crna Gora imala sreću da sjedi na nalazištima nafte,to bi me veoma radovalo-rekao je Engel. I kao primer svjetskih turističkih centara u blizini nalazišta nafte naveo je Meksiko i Karibe".

I moramo reagovati kao ljudi koji volimo Mediteran.

Najpre ćemo otpisati gsn Johanu Fridrihu Engelu, jednom od autora Master plana,da podje i pogleda koliko su daleko i gdje locirane naftne platforme u Meksiku i Karibima, a ako nezna neka pogleda karte i pretrage po Internetu.On je ovdje u prolazu a naša djeca ovdje žive i ovakva izjava je fino upakovana, da pije vodu kod onih koji neznaju geografiju i osjećaj veličine prostora,dubine mora, udaljenosti od obale,i nema u Akapulku nafte,niti u blizini atraktivnih plaža Kariba ,a naša bušotina, ako je bude, na domak je ruke i dubinama i daljinama koje se nemogu meriti veličinom Atlantskog okeana.

Mi imamo samo more - Nostra Mare Adriatico.

Što se tiče broda, njegovog angažovanja, istraživanja i poslova koje vodi Jugopetrol, nije naše da ulazimo u sferu njihovih ekonomskih interesa, niti ih ovim reagovanjem prozivamo. Oni rade posao koji su im legalno omogućile naše vlasti. Mi samo postavljamo pitanje vezano za ekološku komponentu istraživanja i sa velikim ogorčenjem prihvatamo činjenicu da se o ovom problemu još uvjek nisu oglasili Zeleni Crne Gore, kadrovski nesporno najača ekološka organizacija, niti dr Branko Hajduković koji nas je u svim svojim predsjedničkim izborima uvjeravao da je čovjek nevladinog sektora, kome je ekologija iznad svijega i da će ekološka država Crna Gora samo kao ekološka, imati prosperitet.

Sada je savjetnik predsjednika države, čovjek od vlasti i muk, prosto ga ne prepoznajemo. Ne prepoznajemo ni Zelene. Organizovati okrugli sto od eminetnih stručnjaka iz ove oblasti u okvirima nevladinog i vladinog sektora,imati jedno sučeljavanje jezikom argumenata i staviti neku vrstu stava nauke u odnosu na stavove u kome ekonomija zaboravlja na ekologiju vezana sistemom vrijednosti cifara,bilo bi pošteno i prema građanima i naručiocima posla, a i Vladi RCG - osim ako činjenično stanje nije onako kako ga aktivisti Grinpisa prikazuju, pa je mudro otćutati dok brod ne ode.

klip 3

Za to vrijeme Zeleni će edukovati djecu da se plastika ne razgrađuje i ne treba je bacati u more. Tražiće i dobijati grantove na temu: "More je naš život, more su koke, zar tako nije Moke"... kako je to sviralo i pjevalo Zabranjeno pušenje.

Nama ostaje da dimimo u svojoj nemoći, ali radeći sve ovo po staroj latinskoj izreci Sua sponte, ili iz vlastitih ubjeđenja, ostajemo ponosni da smo pokušali skrenuti pažnu javnosti i bili dio civilnog društva koji nije žmurio pred pred lošim stvarima.

Danas neki novi Zeleni i ini opravdano zovu na akciju „SOS za Jadran“ i interno nas neki pitaju što se ne glasnemo.

Eto, glasnuli smo se davno,na startu problema. Morao sam napisati, tek toliko da se zna da su neke NVO davno prije bile "Don Kihoti", usamljene i nepodržane  od tadašnjih kolega Zelenih. Podrška u to doba bila bi signal za donosioce odluka - "takvima nema granta batice"...tako nekako. Zeleni su imali grantova a i ministara u svojim redovima. A možda sve ovo nije danas više tako, pa ostavljam struci van projekta neka daje analize i mišljenja. U konačnici, ja i danas isto  mislim što sam i davne 2003 godine.

Piše: Anto Baković, predsjednik MCP Bar

(Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Jedro)

red plovidbe

Jedro 320x250

Baner Tomić 1

 emporio

baneb reklama

regionalni vodovod novi

 

baneb jedro

 Svetionik logo glavni

 optotim nova adresa 320

Klime Baković

ave tours 1


JPMD 320

Luka Bar unutrašnji baner

baner Adria

  baneb jedro


emporio junior

pascuci 320

F radio bočni

 optotim nova adresa 320



 

 

Posljednje vijesti

Thumbnail U poslednjem kolu polusezone u ABA ligi košarkaši Mornara dočekuju jednog od favorita za osvajanje titule...
Više u kategorijama: Sport  Info  Art  Info  

baneb reklama

 

emporio

Svetionik logo glavni

 Baner Tomić 1

baneb jedro

regionalni vodovod novi

 Klime Baković


ave tours 1


Luka Bar unutrašnji baner

optotim nova adresa 320

baner Adria

emporio junior


JPMD 320

Adria

pascuci 320

F radio bočni

 pascuci 320

  Logo MPF

 tobar

 

Kolumnisti