pedi 2

Dr Milena Vujošević pedijatar cijeli svoj radni vijek, skoro 38 godina, posvetila je liječenju djece i djeci.

Godinama je dr Vujošević radila u Opštoj bolnici Bar na odjeljenju pedijatrije, gdje je bila i načelnik. Nakon odlaska u penziju, ljubav i briga prema djeci, njihovom zdravlju nisu jenjavali i dr Vujošević nastavila je da radi u PZU Kalinić gdje planira da se posveti i edukativnom radu

Piše: Biljana Dabić

Od skoro četri decenije posvećenog rada sa pacijentima, dr Vujošević dvije trećine provela je na pedijatriji.- Čak i prije specijalističke diplome, radila sam sa djecom i na dječijim odjeljenjima. Na ispitima su mi bila djeca, na ispitu iz interne medicine, iz infektivne dijete, kao da sam bila predodređena da radim sa djecom, kaže dr Vujošević

U periodu podizanja djece mnogo roditelja iz Bara, ali i susjednih gradova bili su upućeni na dr Vujošević u Opštoj bolnici Bar. Sada ordinirate u ambulanti PZU Kalinić. U čemu su specifičnosti rada na odjeljenju pedijatrije i u ambulanti?

Svaki segment posla ima svoju specifičbost. U bolnicu uglavnom dolaze teži pacijenti koji zahtjevu ozbiljniju, hitnu intervenciju, praćenje, tako da tu stoji posebna odgovornost ljekara. Međutim, ambulantni rad je isto odgovaran- neophodno je napraviti trijažu, da li je pacijent za savjet, ambulantnu terapiju, ili se treba uputiti u bolnicu. U ambulati želim da se posvetim što više preventivnom radu jer mnoge dječije bolesti mogu uspješno da se preveniraju edukacijom roditelja, pravilnim stavom, redovnim praćenjem od rođenja do prve godine prevashodno, a i kasnije praćenje rasta, razvoja, ishrane, ponašanja, navika...Dobrom prevencijom djeca izrastaju u osobe koje su zdrave tijelom i duhom, te su manje potrebne terapijske intervencije, bolničko liječenje

Kada govorite o prevenciji, na šta konkretno mislite?

U samo rastu i razvoju djeteta od njegovog rođenja, pravilan i opušten stav majke i cijele porodice prema novom životu mnogoo znači. Dijete treba podizati bez tenzije i stresa, brige ne treba predimenzionirati. Majkama posebno u periodu posle porođaja potrebna je podrška supruga, partnera, i cijele porodice. Važna je ishrana, redovne kontrole da bi se na vrijeme uočilo nešto što se može otkriti tokom rasta i razvoja, što možda nije bilo prisutno na rođenju, ali je urođeno. Treba raditi na edukaciji u smislu načina ishrane, vakcinacije..Najbolja preventiva za mnogo bolesti koje su ranije odnosile dječije živote i ostavljale trajnu invalidnost sada se veoma uspješno preveniraju vakcinama. Ima roditelja koji su zabrinuti zbog nametnutih mišljenja antivakcionih lobija, smatram da ipak treba struka da se čuje,koja mišljenja sam, ipak kasni za pomenutim lobijem čiji stavovi zaista nemaju utemeljenje.
Roditelje je potrebno opustiti i predočiti da su oni odgovorni za zdravlje svoje, ali i druge djece, kolektivno zdravlje.
Brigu o kvalitetu vakcina treba da vode stručni i po tom pitanju obrazovani ljudi

Kolika je prijetnja „gugl“ medicine kad je u pitanju zdravlje ljudi i naravno djece?

Moje je mišljenje da je devalvirala medicinsku struku. Budimo realni - šest godina se studira medicina, brojni su ispiti, brojnih parcijalnih, kolokvijalnih ispita, praktičnih i usmenih ispita, prezentacija, nakon toga staž pa specijalizacija koja konkretno iz pedijatrije traje četri godine. To znači da ljekar specijalista 12 godina uči, napreduje i tu nije kraj. Slede seminari u zemlji i inostranstvu, ljekari se stalno edukuju.
Sa druge strane ljudi koji nisu iz medicine, pročitaju neki članak, prate neki forum i nastupaju „sigurno“ i jednostavno daju sebi za pravo da na osnovu pet minuta gugla osporavaju 12 godina učenja medicine, godine rada...Naravno uz teorijsko znanje ljekara, potrebni su pregledi. Treba postaviti dijagnozu - ni upala grla nije kod svakoga ista, prisutne su finese kod pacijenata, zavisi od uzrasta, imunološkog statusa, drugih okolnosti. Procjena je na ljekaru!

Svaka grana medicine ima svoju osobenost, karakteristiku. Pedijatrija ima i tu zagonetnu crtu za laičku javnost, kako pedijatar “komunicira” sa pacijentom koji zbog uzrasta ne zna da iskaže svoju emociju- bol, tegobu...?

Najteže je naravno sa bebama. Za pedijatra prva orjentacija je kada bebu vidimo u majčinom naručju, po očima, boji kože, opštem raspoloženju,u određenom uzarstu da li uzvraća osmjeh, da li je tužno.Takođe, po kvalitetu plača- koji može biti jak, snažan, ili slab. Po plaču pedijatar može da zna je li to plač zdrave bebe, ili nekoga ko pati. Naravno osim opšteg izgleda dolaze drugi važni faktori, od temperature, izgleda kože, pipanja, onda dođu slušalice i laboratorija.
Sada su neki drugi trendovi. Dijete ima temperaturu, majka je u laboratoriji na svoju ruku izvadila CRP i taj nalaz je miran. Međutim, nema potrebe u prvom danu raditi laboratorijske nalaze jer to nije mjerodavno. Nema potrebe dijete bosti, prvo dijete treba da pregledati i ako je u pitanju neka viroza nema razloga bockati dijete.
Potrebu za laboratorijskim nalazima treba ostaviti na procjenu ljekaru. Dužim radom na odjeljenju navikli smo se da djecu što manje izlažemo bolnim procedurama

Svako godišnje doba ima specifičnost. Tokom ljeta su visoke temperature, djeca se izlažu Suncu. Koje su preporuke ljekara, kako sačuvati dijete od rizika ljeta?

Tako je, svako godišnje doba ima svoju specifičnost. Ljeti djeca su slobodnija, više vremena provode vani, više se kupaju u moru i bazenima, više jedu napolju pa su rizici od crijevnih infekcija izraženiji i takvih infekcija je najviše, povraćanje, proliv, malaksalost, temperature, dehidracija. To je srećom najčešće uzrokovano virusnim infekcijama koje takođe, znaju biti jako agresivne nakon kojih je potrebna intravenska rehidracija.
Svakako, treba naći mjeru. Ljudi dođu na more i žele to vrijeme maksimalno da iskorite pa pretjeraju i to im presjedne. Dijete ne treba da bude na Suncu od 11 do 16 sati, to je period kada treba da provede u hladovini. Dok šeta treba da nosi kapicu, fizički da se zaštiti od visoke temeparture pamučnom gararobicom sa dužim rukavima i nogavicama, gardarobom koja prošušta vazduh kako bi se zaštiti od sunca i uboda insekata. Takođe, treba koristiti kreme sa zaštitnim faktorima 50. Ta sredstva za djecu treba da budu lagana bez mirisa, da krema sadrži cink, da je u roku, ne treba kupovati zaštitne kreme koje su u spreju.
Pola sata prije izlaska na Sunce dijete treba namazati, a ponoviti nakon kupanja. Dječija kožica za 10-tak minuta može da izgori, a koža pamti. Plikovi koji se stvore podižu rizik od arcinoma na koži kasnije. To ne treba dozvoliti.

Koja ishrana je preporučljiva tokom ljeta?

Svakako i za djecu i za odrasle tokom ljeta treba forsirati laganu ishranu. Na vrućinama dijete rashlađivati tako što će popiti rashlađeni voćni jogurt, jogut, sokove, sladoled, svakako i čaj, ali ne presladak. Dosta vode se podrazumjeva.
Računa se 100 ml na kilogram je fiziloška potreba kad su u pitanju djeca. Ako imaju prolive to se povećava za 10% za svaku stolicu, za povraćanje za 3%, za povišenu temperature 5-10 %. To znači, za malo dijete sigurno litar tečnosti, za veće i dva litra tokom dana kontinuirano unositi, naravno voće, povrće, supice.
Ljeti treba forsirati lakši jelovnik sa tri standardna obroka i užinama

Ljeti su aktivni insekti. Koliko ubod insekta uz neprijatnost može iskomlikovati zdravstveno stanje djeteta?

Prvo treba razgraničiti da li dijete alergično. Ako je dijete alergično na ubod nekog insekta stanje može biti dramatično, to su nekada i životno ugrožavajuća stanja. Djeca koja su alergična na ubod pčele, ose...moraju sa sobom da nose terapiju. Veće dijete treba da bude edukovano kako sebi da daje terapiju, malom dijetetu naravno terapiju daju roditelji, neko stariji. Nakon uboda vrlo brzo nastupi sistemska reakcija, otoci, otežano disanje, suzenje očiju, bol u stomaku...Oni koji nisu alergični mogu imati blaže ili jače reakcije. Nekada to bude crveno, otečeno, svrbi, boli. Postoje sredstva za mazanje kako bi se smanjile te nelagode.
Svako treba mazati manje površine kože. Kod djece sve kremice prvo se probaju maloj površini

Kako roditelj da prepozna kod uboda insekta gdje je granica kada može reagovati sam, a kada je neophodno da se obrati ljekaru?

Na primjer, ubodi komorca na koji su djeca alergična ostave jači crveni trag, otečenost uglavnom prolaze nakon hladnog obloga, tretiranja biljnim preparatima u kremama i gelovima koji hlade i smanjuju svrab. Ako je jači otok treba dati sirup za alergiju. Naravno ovo se podrazumjeva ako je djete osim otoka i crvenila u dobrom stanju, hoće da jede, pije, ne kašlje.
Kreme na bazi antihistaminika treba koristiti što manje, na minimalnim površinama, ograničeni vremenski period.
Međutim, ako je veliko suzenje, kijanje, kašljanje, oticanje ...nema čekanja odmah se ide kod doktora.
Takođe, treba obratiti pažnju kakav god da je ubod insekta, ako se dijete češe može stvoriti ranicu i unijeti bakterije te prouzrokovati kožne infekcije pa mora da se koristi antibiotic

Kada roditelji treba da  dovedu na pregled dijete koje ima povišenu temperaturu?

Treba svi da se orošavaju, tuširaju, rashlađuju, osvježavaju. Prostorije treba klimatizovati na oko 25 stepeni.

Ako nema nikakve prateće simptome, roditelj ne mora odmah da se odlučuje za pregled ljekara isti dan jer neće se vidjeti ništa, nalazi neće pokazati ništa. Preko 38. 5 daje se antipiretik, a predveče može i na 38 . Međutim, ako visoka temperatura na dat antipiretik teško spada dijete treba dovesti na pregled.Svako febrilno novorođenče je za bolnicu, mlađe odojče treba da uzme nalaze u prvom danu. Za stariju djecu može se sačekati i sledeći dan da se vidi šta se razvija, ima li osipa, povraća li.. Kada dovesti dijete kod ljekara na pregled zavisi od temperature, opšteg stanja, pratećih simtoma i uzrasta djeteta

Naše komšije imaju slikovit termin i za penziju kažu mirovina. Jeste li od onih ljekara koji mogu suštinski zaista biti u mirovini, staviti tačku na medicinu, nakon određenih godina radnog staža, ili je medicina ušla pod kožu da je dio Vašeg življenja i nakon penzije koju ste zaslužili i ostvarili?

Medicina je ušla pod kožu ! Kad sam pošla iz Opšte bolnice Bar u penziju bilo mi je žao. U bolnici sam provela dobar dio života, ugradila sebe. Medicina je dio mog bića, želja i volja da radim sa djecom, moja sreća kad izliječim dijete, vidim ozarenost na licu nakon bolnog izraza...
Rad u ambulanti PZU Kalinić je jedno novo poglavlje gdje ću uz primarni posao pedijatra i rad sa pacijentima mnogo uložiti u prevenciju što sam rekla na početku razgovora.
Svakako dok se može psihički i fizički planiram da radim.

pedi 1

Šta doktorka Vujošević radi u slobodno vrijeme?

Volim da putujem. Volim da čitam i slušam muziku

Posljednje vijesti

Thumbnail Predsjedništvo DPS je dalo saglasnost za imenovanje predsjednika opštinskog odbora DPS-a Bar.
Više u kategorijama: Info  More  Info  

ViM BANER

Jedro 320x250

rel ton

AD Marina Logo

baneb reklama

JPMD 320

porez bar

Luka Bar unutrašnji baner

regionalni vodovod novi

rvcg

baneb jedro

caffee pizzeria garden

TO BAR

ave tours 1

Klime Baković

djokic

baner Adria

Logo MPF

tobar