Piše: Slađana Pečurica, Predsjednica Internacionalne kulturne asocijecije "IKA"
Ekonomija CG je nestabilna utvrđivanjem regulisanog tržišta i ulazi u period visoke neizvjesnosti - zbog obima proizvodnje cjelokupne privrede, stope nezaposlenosti i stope inflacije u kojoj podriva povećanje trgovinskog deficita( stalnog uvoza u odnosu na izvoz), a razliku možemo samo nadoknaditi zaduživanjem direktnim putem - kreditima, koji su u centru finansijskog sistema , što upućuje na zaključak da je stepen razvijenosti ograničen.
Tako da bi obezbjeđivanjem tih sredstava i finansiranja svog trgovinskog deficita, morali još više da se zadužujemo kod ostatka svijeta, a višak novca dovodi do svakodnevnog poskupljenja potrošačkih cijena i slabi finansijsku stabilnost- što dovodi do procesa stvaranja štednje ( razlike između dohotka i izdatka za tekuću potrošnju ) i privrednog rasta u cjelini.
S tim u vezi, raspodjela štednje po privrednim sektorima je istovremeno i sposobnost realne privrede da se brže ili sporije razvija, kako bi se u tim sferama odvijala monetarna ravnoteža i ekonomska stabilnost.
Imajući to u vidu, sistem štednje treba da stvori mehanizam finansiranja investicija, odgovarajuće rezultate u nacionalnom dohotku i osigura zaposlenost, kako bi razvijenost finansijskog tržišta kod velikih preduzeća predstavljao srž finansijske strukture.
Kako bi ovaj trend nastavili, važno je jačati kapacitete novih projekata i reforme koje bi uticale na ekonomsku stabilnost , jer u periodima inflacije sve cijene i plate ne rastu proporcijalno , jer višak novca dovodi do svakodnevnog poskupljenja i utiče na raspodjelu dohotka, što dovodi do drugih deformacija i neizvjesnosti tokova, što firmama otežava donošenje odluka u vezi sa investicionim ulaganjima, kao i od kvalifikacija njene radne snage i koliko kapitala ona koristi tj., kako će unaprijediti radne uslove, stvoriti ravnotežu povećanja plata, unaprijediti zastupljenost poslovnog ambijenta u većem obimu zapošljavanja i jačanja institucionalnog kapaciteta, da bi od ostatka sredstava strukturnih fondova za mala i srednja preduzeća, pokrili dugove i stvorili nove projekte uz stručnu i savremenu podršku evropskih partnera.
Prema tome, ostatak preostalog novca iz strukturnih fondova , nakon čega bude u pripremama veće mogućnosti , bi stvorio bolje životne standarde i dugoročne investicije u ublažavanju krize.
