Mirsade, tvoja borba i tvoj odlazak je upalio sveću.

Sveću koju si nam dao da obasjamo i nastavimo taj put borbe za pravednu i gradjansku Crnu Goru.  Pokazao si nam šta znači borba i šta znači vizija.     Počivaj u miru i neka ti je vječna slava i hvala, napisali su prijatelji na FB stranicama u oproštajnim porukama.

***Rođen je 1961. u Bijelom Polju.

Diplomirao je na Višoj školi unutrašnjih poslova u Beogradu, a od 1984. do 1992. radio kao viši inspektor u službi Ministarstva unutrašnjih poslova. Od 1997. je živio i radio u Baru kao samostalni preduzetnik Zlatarsko-optičarske radnje “Mirza”.

Baranima je najpoznatiji kao neumorni građanski aktivista koji je svojom riječju i činjenjem stajao iza sopstvenih ideja i protestovao protiv pojava u društvu za koje je mislio da nisu ispravne.

Bio je “u prvom redu” među građanima koji su se pobunili zbog sječe čempresa, prije toga i protiv bušenja i istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju. Protestovao je na Cetinju kada je Skupština ratifikovala Sporazum o članstvu naše zemlje u NATO, ispred Ambasade SAD zbog proglašenja Jerusalima za glavni grad Izraela, pružao podršku onima koji su organizovali aktivnosti koje su se ticale vjerskih sloboda, bio među potpisnicima Protestnog memoranduma “u odbranu Crne Gore, njenog mira, državnosti i republikanskog uređenja, kao i ljudskih i građanskih prava svih nas nevezano za političke, ideološke, identitetske i druge razlike” 2015. godine… Digao je glas i protiv uništavanja kulturne baštine, ali i prekrivanja zaboravom važnih lokaliteta i detalja iz barske istorije… 

Osnovao je 2010. NVO “Broj 19”, sa ciljem “promovisanja i afirmacije vjerskog i kulturnog identiteta crnogorskih građana islamske vjeroispovjesti, kao i aktivnosti na humanitarnom planu bez obzira na rasu, vjeroisposvjest, u Crnoj Gori i van nje”.

Objavio je samostalno, ili kao dopisnik agencija SANA, preko 300 mahom angažovanih članaka. Suosnivač je Džemata Novi Bar i prve Islamske knjižare u Baru.

Kruna njegovog spisateljskog i sakupljačkog rada je knjiga “Česme – hajrati i zadužbine u barskom kraju” u kojoj je objavljeno nekoliko stotina zapisa o izvorima, česmama – točkovima, drevnim vodovodima i vrelima u barskoj opštini, kroz primjere zadužbinarstva građana sve tri vjere. Djelo je promovisano u okviru “bARS” programa Barskog ljetopisa prošlog ljeta, što je bio i njegov posljednji javni nastup. I pored veoma narušenog zdravstvenog stanja, Kurgašev neumorni duh i predanost aktivizmu jasno su se oslikavali na promociji.

Iza Mirsada Kurgaša je ostalo troje djece i sedmoro unučadi.

Saučešće će se primati u barskom Islamskom centru u petak 24. febuara, od 9 do 11 časova, i u gradskoj gasulhani u Bijelom Polju od 13 do 15:30 časova, nakon čega će se obaviti ukop na porodičnom groblju Dubrave, u njegovom rodnom Bijelom Polju.