×

Greška

[sigplus] Critical error: Image gallery folder art/2017/2/gricko is expected to be a path relative to the image base folder specified in the back-end.

[sigplus] Critical error: Image gallery folder art/2017/2/gricko is expected to be a path relative to the image base folder specified in the back-end.

milovic

Dugo najavljivana i očekivana knjiga, „Povratak u Ulicu maršala Tita“ - priče o najstarijem dijelu urbanog Bara - Staroj Topolici, prezentovana je medijima u caffe-restoranu „Pascucci“.

FOTO: Sergej Zabijako

Autor knjige Željko Milović obratio se kolegama ukazujući na proces nastanka djela, od želje da se napravi drugo, dopunjeno izdanje „Ulice Ivice Šurjaka i što je bilo poslije“ (knjige promovisane u četiri države bivše SFRJ) do finalizacije potpuno nove knjige, čiji su junaci smješteni u Staru Topolicu do 1979. godine.

„Ključni udio u konačnoj verziji knjige dao je urednik Predrag Lucić, jer je u izdanju pripremljenom za štampu bilo ostavljeno još stotinjak strana iz vremena od 1979. do 1991. godine. On je, međutim, predložio da se knjiga dovrši fizičkim preseljenjem glavnog junaka iz najstarije – Ulice maršala Tita – u novogradnju, jer je to prirodni završetak jedne vrste pripovjedanja, one iz vizure dječaka. Poslušao sam ga, izbacio taj 'višak', i dopisao novih pedesetak strana događaja i idioma koji su krasili tadašnju Staru Topolicu. Ispostavilo se, bio je u pravu“, rekao je Milović.

Splićanin Predrag Lucić, nekadašnji urednik „Feral Tribunea“, danas poznati publicista, u pogovoru je potencirao mediteranski senzibilitet knjige koji je istovjetan Fellinijevom „Amarcordu“: „I kao što niste morali nogom kročiti u Rimini, a da vas obuzme i nikada ne napusti osjećaj da ste dio života proveli među junacima Fellinijeva 'Amarcorda', tako i čitajući Milovićev 'Povratak u Ulicu maršala Tita' – čak i ako nikada u životu niste bili u Baru – postajete emocionalni sudionik dječjeg nogometnog prvenstva 'među zgradama', osjećate se kao da ste od malih nogu gost Arifove slastičarne i da su vam oči još uvijek dječje velike, veće čak i od porcije 'barskog kačamaka'”.

Knjiga je poluautobiografskog karaktera, a dječaci i ljudi koji se pominju u njoj svjedoče da se opisano dogodilo baš kao što je napisano. Od legendarne „Agave“ do Stare Poljoprivredne škole, od drvenih gatova do Željezničkih zgrada, oko Žute i Policijske zgrade i podruma sa vinom, protežu se priče koje govore i o duhu vremena i o mentalitetu ljudi koji su živjeli na Staroj Topolici, svi kao jedna porodica, sa manama i vrlinama, u dobru i zlu.

Iako je knjiga „starotopolička“, nosi u sebi univerzalnu priču dječaštva u Jugoslaviji u drugoj polovini sedamdesetih godina. Tako će se prosječni čitalac sa ex YU prostora lako prisjetiti stvari koje su mu bile najbitnije u tom periodu života: sličica, klikera, fudbalskih turnira između zgrada, stripova i crtanih filmova, ali i legendarnih junaka Sandokana, Brus Lija, Ainula Kebira, Veljka Rogošića... Djelo je sentimentalno putovanje u trobojkom obojenu prošlost, ali bez patetike i pristrasnosti, kojoj su djela ove vrsta inače sklona.

Efektna naslovna strana knjige djelo je fotografkinje Nade Vojinović, a izdavač je barski „Klijecer“.

{galerija}art/2017/2/gricko{/galerija}