Šta jedemo ?!
Koliko jedemo?! Kako je spremljeno to što jedemo?! Kada jedemo?!
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja u radionici koja je realizovana danas u OŠ Jugoslavija, učenicima je objasnila i obrazložila dr sci. med. Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene uži specijalista dijetoterapije, ispred NVO “Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja – CEAZ“ iz Bara. CEAZ edukacijom osnovaca obilježava Dan hrane, 16. oktobar.
Piše: Biljana Dabić
Pravilna ishrana trebalo bi da budu sastavni dio svakodnevnog života od najmlađe životne dobi, međutim, brojna istraživanja ukazuju, da mladi, ali i starije generacije imaju loše navike u ishrani što se negativno odražava na zdravlje.
Dr Barjaktarović-Labović edukaciju smatra za najefikasniju, ali nedovoljno eksploatisanu preventivnu mjeru kada je pravilna ishrana u pitanju. Doktorka napominje da je korisno čuti i nešto što već znamo, a svaki put kad čujemo nešto novo, a korisno – to je veliki benefit.
- Jedan poseban problem je – ko su edukatori. Tu je jedan rizik usled nedostatka kadra, a čuli smo i danas kako djeca pitaju za na primjer za upotrenu čvrste masti u ishrani. Vrlo često se čuju pogrešni imputi i to nije dobro. Kada je ishrana u pitanju, moramo slušati stručnjake koji su kompetentni i koji se bave isključivo medicinom zasnovanom na dokazima, koji nikada neće dati sebi za pravo da dovedu u zabludu bilo koga. Edukacija od strane kompetentnih, aspolutno – da i u kontinuitetu. To treba da bude prisutno tokom cijele godine, kaže dr Barjaktarović-Labović ističući da je i ministarstvo zdravlja utvrdilo koliko je edukacija o zdravim stilovima života važna. Priprema se projekat gdje će biti stručnjak iz svake oblasti uključen u rad sa djecom i to je nešto što je konačno pravi potez u našoj državi jer borimo se protiv neznalica, borimo se za zdrav razum, kaže dr Barjaktarović-Labović
Prema njenim riječima, živimo na prostorima gdje dobre i kvalitetne hrane ima u izobilju.
-Samo treba da naučimo da sa hranom upravljamo na pravi način i da tokom pripreme i obrade hranu ne napravimo manje kvalitetnom. Ističem, unos hrane iz svih grupa, žitarice sa forsiranjem cijelog zrna, povrće i voće, iz grupe mesa forsirati živinu i ribu, crveno meso ne trebamo izbaciti, ali to meso nije hrana za svaki dan. Unos mlijeka i mliječnih proizvoda sa maksimalno smanjenim mliječnim mastima, a sve to da prati 10 čaša vode tokom dana, savjetuje dr Barjaktarović-Labović .
Tokom radionice doktorka je slikovito, ali i matematički prikazala koliko su obroci, prije 20 godina bili količinski manji što znači da se unosilo i manje kalorija te je i gojaznosti bilo mnogo manje
-Postoje standardi i normative, postoji i nadzor. U državnim vrtićima se kontrolišu energetsko –nutritivne vrijednosti, na žalost u školama nemamo taj školski obrok (užinu) što je lako ostvarljivo i to bi bilo jako dobro. Problem je u sektoru ugostiteljstva gdje ugostitelj da bi izašao u susret gostu nudi veću porciju, masniju i to je ono što je problem, kaže dijetolog
Nakon radionice djeca su dobila zdrave obroke koje su spremljeni u pekari „Cezar“.
-Kada podijelite ideju, obrazložite - zašto, nije problem zamjeniti bijelo brašno integralnim, Strategijom i prilaskom proizvođačima hrane mogli bi napraviti maker neku redukciju elemenata koji nisu dobri za zdravlje, a da forsiramo one koji jesu, zaključila je dr Barjaktarović-Labović
Direktorka OŠ “Jugoslavija” Biljana Vukmanović, podsjetila je da je radionica organizovana povodom Svjetskog dana hrane, i zahvalila se dr Snežani Barjaktarović Labović, NVO “Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja - CEAZ“ iz Bara i Darku Nišaviću iz Doma zdravlja.
Ove godine se Svjetski dan hrane obilježava pod sloganom „Prаvilnа ishrаnа – dоstupnа i pristupаčnа svimа. Zа svijеt bеz glаdi”.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, preko 800 miliоnа ljudi u svijеtu je glаdnо, prеко 670 miliоnа оdrаslih i 120 miliоnа djеcе uzrаstа 5–19 gоdinа је gојаznо, a prеко 40 miliоnа djеcе prекоmеrnо uhrаnjеnо.
Trеćinа hrаnе kоја sе prоizvеdе širоm svijеtа sе izgubi, ili uzаludnо pоtrоši. Trоšкоvi bаčеnе hrаnе su око 2,6 triliоnа dоlаrа gоdišnjе, uključuјući 700 miliјаrdi еvrа trоšкоvа zа živоtnu srеdinu i 900 miliјаrdi dоlаrа sоciјаlnih trоšкоvа
