Arheolog Omer Peročević skoro četri decenije živi da oživi Stari grad Bar.

Bori se za budućnost muzeja pod vedrim nebom, godinama istražujući prošlost drevnog grada pronalazeći tragove u ruševinama da bi gradio sliku bitisanja na ovom prostoru. U tom stalnom nastojanju za povezivanjem, iznjedrio je ideju da se obnovi stari kameni most na Suvom potoku ( Perin most).

Piše: Biljana Dabić

Jedan od pet istorijskih mostova sagrađenih na rastojanju od oko 800 metara što predstavlja svojevrstan raritet, kameni most na Suvom potoku, ispod zidina Starog grada Bara, rekonstruisan je krajem decembra. Kako bi zaštitili prirodnu i kulturnu baštinu, u NVO Društvo maslinara Bar su sa zadovoljstvom prihvatili predlog arheologa Peročevića da zajednički obnove i od propadanja sačuvaju stari most na Suvom( Perinom potoku).

-Oko 40 godina borim se za budućnost, i prošlost Starog grada u kome su, na žalost uglavnom ostaci ostataka. Stari grad je jedinstven, njegovo okružnje dramatično, taj geološki pejzaž i ono što je čovek na tom prostoru napravio. Most na Suvom potoku, je ulazna kapija u prirodni muzej maslinarstva, kulture i religije. Značaj mosta spoznao je nama nepoznati ktitor, koji pravi zadužbinu (vakuf) da bi se moglo ispod zidina Starog grada preći na prostor gdje je gotovo 10.000 stabala maslina, od kjih je oko 1.000 stabala starije od 1.000 godina. Krajem 17.vijeka, kameni most je bio jedini mogući prelaz u ovom području za ljude i tovarnu stoku jer su se u tom periodu maslinjaci i te kako obrađivali, kaže arheolog Peročević.

Prema riječima arheologa, u klancu ispod Straog grada, od barskoh Spila do Velikog mosta bilo je čak 10 mostova na samom kanjonu Mikulićke rijeke.
- Sačuvano je njih pet. Kameni most na Suvom potoku je bio načet,sklon padu, zarastao i jedva se primjećivao. Na sreću kamene pregrade koje su rađene 60.-tih godina prošlog vijeka, dijelom su ga spasile jer su smanjile taj udar bujice, inače bi bio zatrpan. Danas je jedini je od 10 mostova koji je zadržao izvornu formu- taj noseći središnji luk sa uzvišenjem na sredini. Obnovom smo mu produžili vijek jer kao i svaka starina traži njegu i pažnju. Meni je puno srce jer smo uspjeli spasiti most, kaže Omer.

Uz kamen sa ovog prostora ponovljen je i spontani opus zidanja. -Vodili smo se principima restauratorsko –konzervatorskim koliko se maksimalno moglo, ali je bio problem kako naći majstore. Sreća nas je pratila od početka, sredstva su obezbjeđena od Turističke organizacije Bar, tih 4.000 evra, ali sreću smo imali i sa izvođačem radova Suvadom Osmanovićem koji je premašio sva moja očekivanja, mada sam iz početka bio skeptičan. Međutim, vrlo sam mu zahvalan. Znate možete imati ideju, projekat kakav hoćete, ali kad nemate “ruku” koja to realizjuje što zamislite džaba sva priča, kaže priznati arheolog

Priča sa članovima Društva maslinara, dodaje naš sagovornik, je bila graditeljska.
- Zajedničkom energijom i saradnjom uspjeli smo realizovati ovaj posao. Momci iz Društva su dodali maslinarstvu kulturnu dimenziju. Maslina je ne samo znak Bara, fenomen kulturni i prirodni, već kultura koji je ljudima na ovim prostorima omogućava život duže od 2.000 godina. Kroz ove naše radove otkrivamo Baranima, i turistima jedan lijep, izletnički ambijent, a sa druge strane ove naše današnje aktivnosti su dug prema našim precima, nasleđu koje su nam dali. Maslinarstvo oplenjuje, šetnja kroz maslinjake daje jedan savršen mir, vid terapije, ističe Peročević.
U džidžarinske maslinjake sada se stiže preko Starog kamenog mosta. Dužina mosta iznosi dvadeset metara, a njegova širina na sredini je nešto više od dva metra.

Kraćeg mosta sa više naziva rijetko da ima na ovim prostorima- Stari most na Suvom potoku, Perin most, Ljubavni most... Bilo kako ga zvali, most je otgnut od propadanja i ostao da svjedoči pokoljenjima

-Cijeli potez prema Rumiji zove se Perin potok. Gore u klancu padina Rumije su njive, vrtovi, izvor- neki to zovu Perine bašte. Tačno je da ga zovu i Perin most, i most na Suvom potoku. Neko bi pitao – čemu most, a potok suv. Potok jeste suv sedam - osam mjeseci, ali kad se “nebo” sruči iznad Rumije i krene bujica nosi sve pred sobom. Bujica je bila raznijela i dio mosta, ljudi su gradeći pregrade smanjili silinu bujice, priča naš sagovornik i uz šalu reče da je most “čuvao” i obraz u minulim vremenima.

-Davno je rečeno, mostovi su najplemenitije građevine koje je čovjek napravio. Koliko je tereta preneseno preko mostova, koliko energije uzidano u gradnju, koliko volje da se donese kamen za njegovu obnovu... entuzijazma što danas kameni most ima vjerodostojan izgled. Dobročinstvo je spasiti most, zaključio je arheolog koji kao rijetko ko poznaje život i dušu Straog grada Bara.