Inicirana izrada Strategije razvoja kulture.

„Kultura grada Bara – juče, danas, sjutra“ bila je tema druge sjednice Otvorenog parlamenta Skupštine opštine Bar, koja je održana danas. Vjerovatno prvi put otkad u Baru postoji parlamentarizam, sjednica je organizovana na otvorenom, na Ljetnjoj pozornici u Starom Baru.
Višečasovna diskusija koja u kojoj su učešća uzeli predstavnici lokalne samouprave i kulturni djelatnici barske opštine, rezultirala je Zaključkom da se izradi petogodišnja Strategija razvoja kulture, od strane nadležnog Sekretarijata za kulturu. Svi građani koji smatraju da mogu doprinijeti svojim idejama kvalitetu ovog dokumenta svoje predloge mogu dostaviti na mejl skupštinske službe ili Sekretarijata za kulturu, do početka septembra. Najavljeno je i održavanje manifestacije „Bar za kulturu“, u organizaciji JU Kulturni centar Bar, koja će okupiti kulturne poslenike i stvaraoce sa teritorije barske opštine, ali i održavanje još jednog neformalnog okuglog stola u cilju formalizacije Strategije razvoja kulture.

„Tema nas je obavezala da najljepši ambijent koji je vezan za kulturu u Baru iskoristimo za ovo zasjedanje. Tematsku sjednicu smo namjerno vezali za ovaj period u godini, jer je održavanje Barskog ljetopisa u toku, pa smo htjeli da govorimo o temi koja je svježa i aktuelna. Siguran sam da postoje problemi u oblasti kulture koji su relativno lako rješivi, ali je potrebno da se artikulišu. Cilj je da kulturni djelatnici ukažu na probleme, kojih, kao i u svakoj oblasti sigurno ima, kako bismo probali da nađemo adekvatna rješenja. Kultura je slika jednog društva, a Bar i Crna Gora imaju veliko kulturno blago. A u posljednje vrijeme smo, nažalost, previše prostora u medijima dali stvarima koje su daleko od kulture…„, kazao je Nenezić za Primorski portal.

„Cilj cijele zajednice treba da bude da se na osnovu kulturnih dešavanja dovedu novi ljudi u grad. Neke stvari koje su u prethodnom periodu, treba obnoviti, ali treba dati ideju novim idejama i inovacijama. Moramo ići u korak sa savremenim trendovima i činjenicom da živimo u savremenom dobu„, dodao je Nenezić.

Uvodna izlaganja, osim predsjednika SO Bar Nenezića, imali su sekretar Sekretarijata za kulturu Opštine Bar Srđan Lekić, direktorica JU Kulturni centar Bar mr Aleksandra Nikezić Grabež, dr Milun Lutovac, upravnik Galerije „Velimir A. Leković“ arheolog Dejan Drašković i novinar i publicista Željko Milović, prepoznati kulturni djelatnik, koji godinama radi na očuvanju i valorizaciji lokalnog kulturnog nasljeđa.

Cifre...
Sekretar Sekretarijata za kulturu Opštine Bar Srđan Lekić istakao je da se za kulturu iz lokalne kase izdvaja skoro 5 odsto ukupnog budžeta, te da je ove godine formiran i zasebni sekretarijat nadležan samo za oblast kulture.

„Za manifestaciju Barski ljetopis Opština izdvaja 250 hiljada, a za ostale manifestacije na teritoriji barske opštine 220 hiljada. Uz to, za JU Kulturni centar Bar opredijeljeno je 580 hiljada, a lokalnom javnom emiteru Radio Baru godišnji iznos od 300.000 eura. Iz budžeta se za redovno održavanje i sanaciju spomen-obiježlja izdvaja 20 hiljada eura„, kazao je Lekić i podsjetio da će se uskoro pristupiti rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole, te da su u planu i rekonstrukcija Knjaževe bašte i Dvorskog trga. On je naglasio da će aktivnosti Sekretarijata za kulturu u predstojećem periodu ostati usmjerene i ka apliciranju za IPA projekte, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri rekonstruisali i objekti u Starom Baru.

Direktorica JU Kulturni centar Bar Aleksandra Grabež ocijenila je da kultura danas mora težiti inovacijama koje su osnov za identifikovanje neophodnih poluga za promjene u skladu sa međunarodnim tokovima na tržištu kulture.

„U periodu koji slijedi neophodno je doprinjeti razvoju društvene misli i uticati na oblikovanje daljih pravaca razvoja kulture. Instituti kulture mogu biti i svojevrsni brendovi po kome su gradovi i države prepoznatljive, a istovremenom i brendovi koji zbog atraktivnosti njihovih sadržaja bilježe značajne posjete. Kada umjetnost i kultura budu glavni predstavnici grada – države tada možemo reći da smo država koja investira u budćunost. Investiranje u kulturu je investiranje u svjetliju i ljepšu budućnost, očuvanje tradicije, kulturnog nasleđa i očuvanje naroda i države. Zemlja bez kulture nije zemlja, zato prepoznajmo pravu ideju i prave resurse koji će je kvalitetno implementirati“, poručila je Grabež, citirajući Miluna Lutovca – Ključevi za brojne zagonetke kulture su u neraskidivom trojstvu tradicija-mogućnost-vizija.

Milun Lutovac, upravnik barske galerije, istakao je da buduće aktivnosti na planu kulture trebaju biti u što većoj mjeri okrenute najmlađima.

„Potrebno je više vaspitno-edukativnih programa. Jedan od predloga bio bi „Svaki đak turistički vodič“, u sklopu kojeg bi učenici bili u prilici da nauče što više o sopstvenom gradu. Po uzoru na ljetnje škole mozaika, likovne radionice, bilo bi dobro pokrenuti i ljetnju školu kritike – kako posmatrati stvari, podsticati ono što vrijedi… Takođe, jedna od ideja je i Bukvar kulturne baštine. Jako su važni ti prvi dječji koraci – ako djeca znaju kulturu i istoriju svog grada, onda su oni i njegovi pravi predstavnici“, kazao je Lutovac i kao jedan od primjera načina na koji djeca treba približiti baštinu, pokazao je školski rječnik koji se prodaje u Španiji, a na kojem se nalazi jedna od Pikasovih slika.

Arheolog Dejan Drašković, koji je svoj radni vijek u velikoj mjeri „vezao“ za Stari Bar, istakao je da je ovaj lokalitet u najvećoj mjeri arheološki, ali da ga čine i istorija umjetnosti, arhitektura, zanatstvo… Lokalno stanovništvo, istakao je, zaista nema dovoljnu vijest o bogatstvu koje se nalazi unutar i izvan zidina Starog Bara.

„Lokalci ne znaju dovoljno, a ni u školama se dovoljno ne uči o Starom Baru. Smatram da bi dobar početak bilo otvaranje mogućnosti za građane da ostave svoje predloge, te da se na određene teme u Starom Baru održe okrugli stolovi. Stari Bar je grad koji je imao sve što je potrebno da se titula grada stekne. Intentivna istraživanja započeta su 2000 ih, dobijeni su nevjerovatni podaci važni za nauku. Posjetiocima je u arhiepiskopskoj palati dostupna postavka, koja govori o istoriji grada i sve sugestije su dobrodošle„, kazao je Drašković približivši prisutnima određene detalje iz istorije grada i zaključivši riječima jednog njegovog prijatelja koji je kazao da „Stari Bar ne smije da bude zagonetka jedne generacije“.

Željko Milović je istakao da u raznim gradovima bivše Jugoslavije odlično funkcionišu muzeji ili stalne postavke sa tematikom XX vijeka.

„Ono što se danas naziva “jugonostalgijom” odlično se finansijski valorizuje kroz prezentovanje predmeta i artefakata iz tog dijela naše prošlosti, a u stalnim postavkama koje su posjećene i od mještana i od turista dobijaju se sredstva za njihovo održavanje i dopunjavanje. Ako nešto odlično funkcioniše u drugim gradovima, što ne bi kod nas? Radeći na mojim knjigama o Baru, unazad dvadesetak godina, viđao sam kod raznih porodica predmete i dokumenta koji bjelodano, iz prve ruke, pokazuju prošlost našeg grada u XX vijeku. I što je najljepše, kod svih tih ljudi sam vidio želju da se to sačuva, ukoliko bi se dobila garancija da će tome biti data dostojna pažnja. Da ne dužim, zar mislite da postoji Baranin koji ne bi volio da vidi kako su izgledale boce i demižane iz Uljare braće Marić, ili dresovi “Mornara” iz šezdesetih, ili kako su konstruisani kameni stubovi koji su označavali kilometražu na pruzi Pristan – Vir, ili kako su izgledale prve matrikule “Prekookeanske plovidbe”, zastava Omladinske radne brigade “VP Španac”, jedini broj časopisa “24. novembar”… Tih artefakata XX vijeka biće u barskim porodicama još narednih 10 godina ili 20, a onda će ovi mlađi, ne znajući što je to, ne svojom krivicom, baciti to na smetlište ili odvaliti sa zida neonske reklame “Izbora”, “Tranšpeda” ili “Napretka”, jedine koje su preostale iz tog doba. I naša đeca neće ni znati da je to postojalo, niti kako je izgledalo. Kao što me danas prijatelji moje djece pitaju da im pokažem na šta liče gramofon i ploče„, kazao je Milović, koji je pokazao i dva unikatna predmeta, a koja bi mogla biti dio stavke pomenutog muzeja – propusnica za ulazak u najbolju diskoteku osamdesetih “13. jul” i oglas kojim se obavještavaju svi građani Bara da će se izvršiti obavezno rendgensko snimanje pluća za sve iznad 14 godina zbog otkrivanja tuberkuloze, 1970. godine…

„Ovakvih primjera ima bezbroj. Ovakve, naizgled beznačajne stvari, čine našu zajedničku istoriju, dame i gospodo. Zavičajni muzej našeg grada koji pokriva vremensko razdoblje od praistorije do danas, u stalnoj postavci ima uglavnom samo predmete do 1945. godine, s tim što je XX vijek baziran uglavnom na vrijeme kralja Nikole ili na period Drugog svjetskog rata. Za ono drugo iz XX vijeka jednostavno nema prostora. Govorio sam o Zavičajnom muzeju, međutim, u zemljama okruženja postoje i privatni muzeji ovog tipa sa tipiziranim postavkama… Ne mora sve pasti na teret države i opštine, može kolektivna sjećanja da sačuva i pojedinac i otvori privatni muzej, ili nevladina organizacija ukoliko ispuni obaveze iz Zakona o muzejima i muzejskoj djelatnosti. Kako god, vremena za sačuvanje barskih predmeta iz doba Jugoslavije sve je manje i ovo uzmite kao moj apel da se nađe način i očuva što se očuvati da, na način koji odgovara„, kazao je Milović.

Govoreći, u drugom dijelu svog izlaganja, o potrebi drugačije prezentacije kulture djeci, Milović je istakao da kultura i umjetnost moraju biti opštevidljivi, šareni, ako hoćete i agresivni ako hoćemo da je prihvate nove generacije, a i starije jer se malo ko danas ne budi uz društvene mreže ili birane vijesti s interneta.

„Zato u svijetu postoje internet časopisi kulture i umjetnosti, podcasti, youtube influenseri, blogovi koji tjeraju konzumenta da obrate pažnju na sadržaj. Zato i barska kultura i umjetnost mora izaći iz davno utvrđenih šablona. Dokle god imamo književne večeri, izložbe, koncerte, festivale koji su svrha samim sebi i čiji se “život” svodi na momenta od ulaska u prostoriju do izlaska iz nje, ništa nećemo postići. Kultura koja izaziva reakciju i nakon njenog konzumiranja, prava je kultura. Bitna je reakcija, bez nje nema svrhe„, zaključio je Milović.

Primorski.me by Sonja Jovanović