Svadba u Zupcima

svadba zubačka

Izvor: Zupci times/ Ilija Vukotić

Milo Markov Jovović 1896. g. zapisao i objavio u etnološkom zborniku za Južne Slovene u J.A.Z.U. - Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Zupci je selo udaljeno 1 uru od Bara, imade 95 kuća. Stanovnici su rimokatoličke vjere, govore čisto naški jezik, hrabri su junaci i vjerni podanici knjaza Nikole I, bave se zemljoradnjom i stočarstvom, a veći dio ide u Carigrad na tečenje.
Zupci su vrlo dobro sačuvali svoje stare običaje, osobito pri krštenju, vjenčanju i ukopu. Ovdje ćemo samo navesti njihovo vjenčanje - svadbu, pošto se ona najviše razlikuje u običajima i zdravicama, koje u Bar ne postoje a ni u druga obližnja sela.
Zupčani se ženu i udaju među sobom, a vrlo rijetko van svoga sela. Mladić se vjeri onđe, đe mu roditelji narede, tj. đe se njima svidi. Vjerenica se stidi i krije od svoga vjerenika.
Nošnja nevjeste sastoji se: na glavi bijela marama sa zlatnim i šarenim cvjetovima izvezena; anterija (jaketa) modra ili zelena, pas takođe, raša (suknja) crvena sa dva ili više šerita, žuta po dnu, i crljene creje (obuće). Pri udadbi ne bojadišu kose kao većinom što čine u Baru.
Svadba bude vazda u ponedjeljak, svatovi se kupe u nedjelju veče, kumpar (kum) dođe najposljednji i donese malu tikvicu napunjenu s vinom a začepljenu grančicom rusmarina: to zovu „zdravica“. S njom će nazdravit u ponedjeljak veče, tj. pri rastanku.
Kad su okupljeni, sjednu za sofrom (trpezom) da večeraju, svakome bude označeno svoje mjesto, na koje će i sjutra na objedu stati. Stari svat i veliki svat stoje u čelo trpeze, okrenuti licem pud istoka (prvi je svojta od očine, a drugi od materine strane). S protivne strane čela trpeze sjedi bajraktar a pokraj ovih najbliža svojta. Sad stari svat preporuči mir i vikne: „Svi na noge, braćo, u ime bože da se prekrstimo“, uzme šišu (flašu) rakije i nazdravi: „U ime svete gospođe kralice nebeske, da ni pomogne tome i ovome svijetu; desnoj i lijevoj bandi (strani), za čem smo kupljeni, da bude dobro — sreknjo“.
Pošto se rakijom obiđe triput oko sofre, stari svat dadne vlast da se započne jesti, govoreći: „A, Bože pomozi! Ruke na korist!“
Kad se započne prvo jelo, predadu se dva bukara (bardaka) vina na oba čela trpeze, a za svakim jelom bude po jedna zdravica, dok dovrše sedam, a to su:
1. U božu slavu!
2. U ime Sv. Ivana Krstitelja!
3. Domaćinu obje strane!
4. Sv. ocu papi!
5. Knjazu - gospodaru!
6. Starom i velikom svatu!
7. Mladencima!
Ove zdravice pripadaju samo starom svatu i bajraktaru, a drugo nikom, osim ako oni opunomoće koga da ih zamijeni.
Prvu zdravicu započne stari svat, govoreći: O poštena zasjedo! (ovako nazivlju bajraktara u zdravici), a on mu se odazove: Čujemo ve. Je li ti što došlo? U slavu Boga i u zdravlje domaćinovo, vina i mira...
Stari svat: Vazđa mu ga Bog da’. Uzdigne se na noge, a tako i svi ostali, skidajući kape s glave.
„U veliku slavu božu, da pomogne Bog i boža slava domaćina i ko mu je u dom. Da mu bude veselje srećno, čestito i dugovječno, kako svakojemu bratu i prijatelju milo bilo. Da se pofale obje strane, a mi svi zdravo i veselo, da svaki čeka u svoje dvorove junačka veselja vidjeti“.
Odgovara zasjeda (bajraktar): „Svijet (svijetli) obraz imao!“, i počne pjevati:
Ko vince pije u slavi Boga,
Slava nam boža svima pomogla,
Slava i sina Boga Gospoda.
A stari svat nastavlja:
I јоš ko pije u slavi Boga.
Slava nam boža svima pomogla!
Zasjeda: S nama Bog!
Stari svat: A mi š njim!
Druga zdravica. Zasjeda zove: O stari svate! Čujemo ve.
Je li ti što došlo? U slavu Boga vina, mira i svakojega dobra. Vazda mu ga Bog da’ (odgovara zasjeda).
Sad zasjeda podiže bukar i nazdravlja: (sad se ne dižu na noge):
„U slavu Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Gospođe kraljice nebeske, koja stoji na prestolu kraljevstva nebeskoga i svijek svetijek, da ni pomognu tome i ovome svijetu, desnu i lijevu bandu (stranu), domaćina i ko mu je u dom, veselje mu srećno bilo“.
Stari svat pjeva:
Ivana čaša okolo grede,
Sveti Ivane svima pomozi,
Slava nam boža svima pomogla,
Slava i sina Boga Gospoda.
Treća zdravica (stari svat):
„U zdravlje i dobri život ovoga poštenoga domaćina od ovoga poštenoga doma; u zdravlje njegovo, njegovih sinova, njegove braće, bratučeda i njegovoga svakojega plodnog berićeta: da mu gospodin Bog uzviši, uzdrži i napreduje kao mladu travu o Đurđevdanu, a junačke glave najbolje, ako Bog da! Bog ni ga junacima gradio, a od svakojega zla branio, veselje mu bilo srećno“.
Bajraktar (zasjeda) proslijedi:
„Vi ste napili domaćinu od ovoga poštenoga doma, a mi ćemo domaćinu od onoga poštenoga doma (djevojačkog), koji će nas sjutra pošteno dočekati: g. Bog pomogo njega, njegove sinove, braću, bratučede, bližnjike, družbenike i njegov svakoji čin i način. Često i oni junake ženili i djevojke udavali i na dobru sreću šiljali“.
Stari svat pjeva:
Ovo vino crveno
Popilo se veselo,
Neka čuje sve selo,
Da smo zdravo i veselo.
Četvrta zdravica (zasjeda) papi:
„U zdravlje našega svetoga oca pape, koji je temelj i stupec naše Sv. vjere; u zdravlje njegovih kardinala, prabiskupa i biskupa; njegovih popova i fratrova; i u zdravlje svakojega brata kršćanina, koji se časnijem krstom krsti, od istoka do zapada, od zapada do istoka, da svakoga g. Bog pomogne, uzdrži i dane krepost i snagu“.
Amin da Bog da! (odgovore svi).
Peta zdravica knjazu (zasjeda).
(Ova zdravica je izmijenjena i preinačena, jer dok su bili podanici turskog cara, otrag 19 god, nazdravljali su njemu).
„Vi ste napili i nazdravili našoj Sv. vjeri a mi ćemo našem uzvišenom gospodaru, knjazu Nikoli I. U zdravlje njegovo i njegovih našljednika i uzvišene knjaginje Milene, naše milostive majke i svijetlih knjeginjicah, cijele kuće Petrovića i svakojeg vjernog podanika crnogorskog, koji gine za krst častni i slobodu zlatnu“.
Svi se dižu na noge, skidaju kapu i po tri puta kliču: živio! — pa zapjevaju:
Ovakome junaku
Visi ćorda o pasu;
Ko će mu je oteti?
Prije će se proteti
Neg’ će ćordu oleći.
Šesta zdravica (zasjeda):
„U zdravlju starog i velikog svata od ovoga i onoga poštenoga doma; u zdravlju njihovih sinova, braće, bratučeda, bližnjika i družbenika, i svakojeg čina i načina kutnjega i nadvornjega, da ih Bog uzdrži i uzviši, a junačke glave najbolje, ako Bog da. Često junake čekali i svijetloga obraza pratili, i kud goć odili, svijet’ obraz imali“.
Odgovara stari svat:
„U zdravlju ove poštene zasjede ovoga poštenoga doma, u zdravlje njegove braće, bližnjika i družbenika, da mu g. Bog uzdrži i uzviši sve njegovo, a junačke glave najbolje, ako Bog da; često na ovakva i ostala mjesta sjedali, a u poštenje se podizali, kud goć odili, svijet’ obraz nosili“.
Sedma zdravica „kumparu“ i mladencima.
(Ova se nazdravlja sa tikvicom):
„O zasjedo! Čujemo ve. Je li vi što došlo? U slavu Boga vina i mira i svakojega dobra“.
„Vazda mu ga Bog da“, odgovara stari svat, podiže tikvicu i govori: „Zdravi ste svi naokolo, eto mene dođe jedan lijepi plemeniti dar, cvijet od ovijek poštenijek kumova, daklen da pijemo u zdravlje njihovo i njihove braće, bratučeda i svakog plodnog berićeta; da ih g. Bog uzdrži i uzviši u napretku kao mladu travu o Đurđevdanu, a junačke, glave najbolje, ako Bog da. Česno junaci kumovali i pobratimili se i ljubili se kao sir, pogača i vino, najviša im mrzost ta bila“.
Pjevaju:
Kumovi konji čenicu pasu.
Ako je pasu, neka je pasu;
Neka je pasu, korisni da su.
Druga strana:
Kumovi konji orižnjak pasu.
Ako ga pasu, neka ga pasu;
Neka ga pasu, korisni da su.
Opet:
Kumovi konji bosiok pasu.
Ako ga pasu, neka ga pasu;
Neka ga pasu, korisni da su.
„А sad za zdravlje i dobar život ovijeh mladijeh mladenaca, njihovih roditelja, braće i bratučeda, bliženika i družbenika, da ih g. Bog uzdrži i uzviši njihov berićet, pleme i šljeme. U zdravje se sastajali, u poštenje živovali, svijet’ obraz nosili do vijeka“.
Sad nastaje pjevanje i veselje, koje traje svu noć.
Oko ponoća kumpar pođe spavati u drugu kuću, a ujutro pođe mladoženja kod njega i posluži ga s kafom, te se u društvu povrate u svoju kuću, đe počnu plesti vijenac (kum ga plete pjevajući).
Kad bude dvije ure pred podne, skupe se svi te doručkuju (sad nema zdravice). Kada dovrše jesti, vikne stari svat: „Na noge, braćo! Da idemo na dobar put“.
Ženske se porede pred kućom i pjevajuć prate svatove. Svak primi svoje oružje i izlazi iz kuće, a mladoženja ostane sam u kuću s roditeljima i starim svatom. Najposlije izađe mladoženja na vrata kuće i okrene se licem pud kuće, a na pragu prostru struku a povrh nje faculet (rubac), na koju pane na koljena, i tu primi blagoslov od roditelja s ovim riječima:
„Ajde sinko, bio ti dobar put; ajde, s tobom došla dobra streća; Bog vi dao mira i sloge“. (Svi svatovi jednoglasno reknu amin!)
Stari svat uredi svatove i роčnu krećati po mladu, on ide najprvi sa veljim svatom, pa ostali, koji su ugledniji, zatim bajraktar pa kumpar sa mladoženjom i dva đevera, koji će da vode nevjestu.
Putem pucaju i pjevaju. Kad se približe kući đevojke, dva đevera se odijele od svatova i pohitaju da predadu vijenac i crevje (par obuće), te čim predadu povrate se među svatove.
Žene budu poređane pred kućom i pjevaju svatovima pjesmu:
Dobra sreća, svi svatovi!
Zdravo brate, stari svate,
Velijom te Bog pomogo.
Zdravo brate, bajraktare!
Zdravo pero ti nosio,
Družinom se veselio!
Zdravo braćo, dva đevera!
Vaša sneva dvoru sreknja,
A vi zdravo i veselo.
Zdravo brate, mladoženja!
Svi ti denci najmlađizi,
A današnji najbolizi.
Zdravo brate, vojevoda!
U dobar čas tu si sjevo
A u boli (bolji) doma pošo.
Muški budu svi u kući, ne izlazi niko vanka, dok stari svat ne vikne ispred kuće: O domaćine! (prvom mu se ne ozove). Na drugi poziv odgovore: Čujemo ve. Stari svat: Svako ve dobro čulo!
Sad izlaze iz kuće pozdravljajući starog svata pa sve ostale redom. Domaći izvedu nevjestu iz kuće, koju roditelji blagoslove na kućni prag (kao i mladića, ali ovoj ne kaže se amin).
Nevjestu prifate dva đevera, da je vodu za rame, a pred kućom iznesu svatovima pića i priganica, zatim se upute u crkvu na vjenčanje. Poslije vjenčanja bude pucnjava pušakа i pjevanje do kuće. Pred kućom poređane ženske pjevaju dobrodošlicu svatovima:
Dobro došli, svi svatovi,
Svi svatovi svi cvjetovi,
Svijetan vi obraz bio.
Amin bože, dobar bože!
Dobra došla, nevo naša!
Medna usta ti imala,
Pa u dvoru mirna bila.
Amin bože, dobar bože! itd.
Kad stupi na prag od kuće nevjesta, onda je dočeka svekrva s bukarom vina i pogačom, govoreći joj:
Dobra došla, dobre streće i srećnom nogom!
Pošto poljubi bukar i pogaču, ulazi, najprije mašajuć desnu nogu preko praga vratih, i smjeste je u jednom uglu, pokrijevajuć je s zavjesom, a na skutu stave joj muško dijete, da sjedne (kao u Baru).
Sad bude objed, koji je iste forme kao i večera, a takođe budu i zdravice.
Kumpar se najprvi digne s trpeze, poljubi se mladoženjom, onda pođe kod nevjeste i daruje joj dar u novcu (najviše 5 for.). Poprate ga s pucanjem pušaka, a za njim raziđu se i ostali gosti.

auto klime bakovic 1

allegra

opstina bar

Cerovo

turisticka organizacija bar

enza home

vodovod bar

komunalno

regionalni vodovod novi

luka bar

AD Marina Logo

stara carsija

reklama

ave tours

fpep vertical

Klime Baković

djokic

Logo MPF

tobar