Već godinu dana, ispod maski krijemo osmjehe i ispod rukavica tople dodire. Kada se sve to skine, kada pokažemo taj osmjeh i oslobodimo topao dodir, kuda idu maske i rukavice- kuda ide Covid19 otpad?

Piše: Iman Zejnilović

Svjesni smo da se u medicinski otpad ubrajaju svi otpadi iz zdravstvenih ustanova, ali se u medicinski otpad izmedju ostalog svrstavaju i ambalaže, dezinficijensi, hemijski otpad i komunalni otpad.

Povećanom upotrebom maski i rukavica u cilju zaštite u toku pandemije Covid19, stvara se znatno veća količina otpada, koji ukoliko je kontaminiran, može biti prenosioc Covid19-Virusa. U zdravstvenim ustanovama, Covid19 otpad se dijeli na infektivni i neinfektivni, a u otpad se svrstavaju: maske, rukavice, brisevi (korišteni u svrhe testiranja na Covid19), igle, viziri, kao i zaštitna odjeca. Covid19 otpad je potrebno odmah na licu mjesta sortirati u skladu sa propisima.

Propisi za odlaganje otpada u domaćinstvu su sljedeći:
-  Lični inficirani otpad odlaže se u plastičnu kesu koja se nalazi u prostoriji u kojoj se boravi. Kesa treba da bude u kanti sa poklopcem.
-  Sav otpad (korišćena lična zaštitna oprema, upotrebljene krpe, i ostali otpad nastao tokom čišćenja kao i lični otpad oboljelog) odlaže se u plastične kese za smeće sa trakom za zatvaranje. Zatim, plastičnu kesu treba staviti u drugu   kesu za smeće i vezati. Kesu treba skladištiti na odgovarajuće sigurno mjesto van domašaja djece. Kesu sa otpadom treba odložiti u kontejner za komunalni otpad tek nakon skladištenja od najmanje 72 sata (tri dana).
-  Osoba koja prikuplja otpad treba da nosi rukavice za jednokratnu upotrebu.
-  Staviti rukavice i navući ih tako da pokriju i predeo ručnog zgloba.
-  Važno je ne dodirivati lice rukavicama koje mogu biti kontaminirane tokom upravljanja otpadom.

U zdravstvenim ustanovama se odlaganje infektivnog Covid19 otpada vrši po sistemu posebnih kanti za otpad, i uz pravilno korišćenje i skidanje zaštitne opreme u cilju odbrane od virusa. Potrebna zaštitna oprema uključuje jednokratne rukavice i mantil za jednokratnu upotrebu sa dugim rukavima, a postupak korištenja je sljedeći:

-  Mora se obratiti posebna pažnja na pranje ruku u skladu sa smjernicama o pravilnom pranju ruku.
-  Mora se obratiti paznja na nacin oblačenja rukavica, tako da one prekriju predio ručnog zgloba i rukave mantila.
-  Skidanje rukavica i mantila na način da se ne kontaminiraju gole ruke, tj. bez dodirivanja spoljašnje površine rukavica jer se smatraju kontaminiranim.

Covid19 nema pravila, te je moguće zaraziti kontaminiranim otpadom i djecu i starije osobe. Kao što su nadležne institucije upozoravale i apelovale, potrebno je nositi zaštitnu masku, rukavice kao i redovno prati ruke ili ih dezinfikovati alkoholnih sredstvom.

U Crnoj Gori postoje dva zvanična centra za obradu medicinskog otpada, u Beranama i Podgorici gdje su postavljen i prvi uredjaji za obradu ove vrste otpada, tzv. konverteri (modifikovana verzija autoklav uredjaja) u cilju prikupljanja, sterlisanja i pretvaranja tog otpada u miješani otpad. Plan države je da se takvi uredjaji postave i u Nikšiću i Baru, a zatim i u ostalim gradovima Crne Gore.
Na teritoriji Bara se dnevno iz zdravstvenih ustanova izbaci ukupno 50-55 kg infektivnog otpada, sto je za otprilike dvije trećine više količine nego prije pandemije Covid19.

Tabelarno je prikazana količina otpada u protekloj godini samo na teritoriji opštine Bar prije i nakon godinu dana pandemije Covid19.

Slična situacija je i u Vuhanu, u mjestu odakle je potekao Covid19. Tabelarno je prikazan odnos količine infektivnog otpada u roku od 24h prije pandemije i u toku pandemije.

U proteklih par mjeseci smatrala sam potrebnim da izvršim ispitivanje u obliku ankete i saznam mišljenje mojih vršnjaka iz škole na temu: Covid19.

1. Da li se preko nošenih maski možeš zaraziti?
a. DA. b. NE
(96% ispitanika odgovorilo je sa DA) ( 4% ispitanika je odgovorilo sa NE)

2. Da li se preko nošenih rukavica možeš zaraziti Covid19-Virusom?
    a. DA.       b. NE

-   Na pitanje br. 2 je čak 98% ispitanika dalo odgovor “DA” dok je samo 2% ispitanika odgovorilo sa “NE”.

3. Gdje odlažeš upotrebljenu masku:

a. U kantu. –  42% ispitanika je odgovorilo.
b. U kesu, pa u kantu. –  4% ispitanika je odgovorilo.
c. Slučajno je bacim. –  54% ispitanika je odgovorilo.

Na osnovu ove ankete, došla sam do zaključka da mladi nijesu dovoljno informisani o “pravilniku ponašanja” u toku pandemije Covid19-Virusa. U cilju informisanja mladjih generacija, napravila sam flajere na kojima se nalaze uputi za pravilno odstranjivanje zaštitne opreme, pravilno pranje ruku i načini na koje možemo sačuvati i sebe a i svoje najmilije.

U toku ovih godinu dana shvatila sam koliko je zdravlje, higijena i pažnja bitna za bolje sjutra, te sam dosla na par ideja za poboljšanje rada prvenstveno škola i vrtića (ustanova gdje mlade generacije provode dosta vremena), pa onda ugostiteljskih objekata i drugih objekata koji pružaju javne usluge.

Sledeći prijedlozi se odnose na obrazovno-vaspitne ustanove:
1.  Postavljanje kanti za infektivni otpad na par mjesta u školi, jer sam bila svjedok bacanja zaštitnih maski u hol škole, ili u prirodu tj. oblast ispred škole, koje ne samo da može biti opasno po životinje već će biti opasno po vegetaciju kao i biodiverzitet.

2.  Smatram da je potrebna posebna i adekvatna obuka osoblja kada je riječ o prikupljanju kontaminiranog otpada i dezinfikovanju dodirnih površina. Ponudila bih da lično ja pomognem u obuci osoblja, jer će se na taj nacin pokrenuti inicijativa od strane ostalih vršanjaka da brinu o sebi i okolini.

3.  Zakačila bih flajere sa pravilima za odlaganje ličnog otpada svugdje po školi, kako bi ljudi bili što više informisani.

Šta je covjek bez zagrljaja, kontakta i pažnje? Mi već godinu dana ne znamo za upravo ono što nas čini ljudima,a nismo svjesni da nam je potrebno jako malo da se prisjetimo ko smo i šta smo. Potrebno nam je samo malo samokontrole i istrajnosti, samo malo pridržavanja. Krenimo od sebe, zaista nije teško!

Korištena literatura: https://epa.org.me/ , www.ijzcg.me/me/otpad-covid19

Autor: Zejnilović Iman.
Mentor: mr. sci. Tršić Jadranka.

        Članak je na konkursu “Mladi ekoreporteri”, kojeg je, po četrnaesti put, organizovala NVO “EKOM” za učenike osnovnih i srednjih škola Crne Gore, u sklopu programa Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) bio prvonagradjeni.  Kao predstavnica Crne Gore Iman učestvuje na međunarodnom konkursu eko-reportera.