Niko se nije mešao sa strane, niti može!
Kao predlagač Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, predsednik parlamenta Andrija Mandić rekao je da sa ponosom može da kaže da je Crna Gora prva država na planeti koja se na ovakav način ponela prema Jasenovcu. Ovo je rezultat našeg dogovora i naše ideje. Niko se u ovo nije mešao sa strane. Voleo bih da moje sunarodnike iz Beograda i Banja Luke na Petrovdan dočekamo u Crnoj Gori, da se bratski pozdravimo i da kažemo da smo mi jedan ozbiljan narod da ovaj region ima budućnost - rekao je Mandić.
Reagovanje na odluku Skupštine CG.
Izvor: RTCG
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske objavilo je saopštenje nakon što je parlament Crne Gore usvojio Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.
Saopštenje hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova objavljujemo u cjelosti:
"Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizuje žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i evropski put Crne Gore.
Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije.
Nedvosmisleno o je kako je motiv za njeno donošenje sadržan u činjenici da je u Opštoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. maja 2024. Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007.
Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u EU.
Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, skladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru.
Nakon nedavnog pozitivnog Izvještaja o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku.
Podsjećamo, skladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. juna 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoima, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.
Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.
Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način", navodi se u saopštenju.
