
Čovjek čija djela ostaju dokaz njegove plemenitosti, vizije i ljubavi prema zajednici.
Bio je jedan od dvije osobe koje su osmislile projekt ISLAMSKOG KULTURNOG CENTRA U Baru!
Njegov odlazak nije samo gubitak za obitelj i prijatelje, već i za sve koji su ga poznavali, cijenili i koji danas žive vrijednosti koje je izgradio posvećeno i samodovoljno.
Radovi poput njegovih ne završavaju njegovim odlaskom, oni nastavljaju živjeti kroz svaku MOLITVU, svaki susret i svaki korak napravljeni unutar prostora koji je pomogao stvoriti.
Molimo Allaha Uzvišenog da te nagradi lijepim Džennetom, oprosti grijehe i nagradi za svako dobro koje si učinio.
Njegov otisak ostaje, dok sjećanje na njega živi u srcima onih koji ga nikada neće zaboraviti.
Neka mu se Allah smiluje!
Da podsjetimo...
Selim Resulbegović (1952), bio je uvaženi arhitekta i urbanista, koautor idejnog projekta Islamskog kulturnog centra u Starom Baru i džamije u naselju Besa.
Diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1977. godine, radio u Sektoru za urbanizam Ulcinja, a zatim nakon zemljotresa 1979. učestvovao u realizaciji svih projekata sanacije i rekonstrukcije kulturnih dobara u Starom gradu Ulcinju i svih vjerskih objekata. Urbanističke planove svih nivoa DUP-a do GUP-a radio je većinom za opštinu Ulcinj. Vodio je projektantske biroe “Vaš dom” (1988–1992) u Ulcinju, “Giuseppe Cirllo” u Napulju, Italija (1992–1999) i “Ital Design” (1999-2026) u Ulcinju.
Autor je ulcinjskih projekata: OŠ “Maršal Tito”, zgrade Suda, Robne kuće, hotela “Pinješ”, raskošne Vile “Nikči” i mnogih drugih, dok je u Baru projektovao Vilu “Omeragić” (2002), stambeno-turistički kompleks “Kalamper” (2005), poslovni centar “Jadran” (2007), džamiju u Besama (2011) i Islamski kulturni centar sa džamijom Selimija (2014). Njegov potpis imaju i stambeni i turistički objekti u Budvi i Kumboru.
“Svi objekti nose likovnost refleksije na mediteransko obilje sunca, mora i zelenila. Resulbegović, kada je to potrebno, sa lakoćom interpolira elemente islama i orijenta u savremeni rukopis, kao na džamiji u Besama”, ističe se u Leksikonu CANU.
O njemu je objavljeno više priloga u stručnoj periodici i uvršten je u knjigu “50 neimara Crne Gore”.
Njegovo najupečatljivije djelo, po volumenu i grandioznosti, ostaje Islamski kulturni centar u Starom Baru.
“Remek-djelo Selima Il Resulbegovića i Fuada Mavrića nije samo jedan od najljepših islamskih centara na Balkanu, već odraz sakralne geometrije i duhovnosti, fokusiran na simbolizaciju božanskog jedinstva, čiji je cilj da čovjeka usmjeri ka Milostivom i amilosnom, Gospodaru svih svjetova”, napisao je ulcinjski novinar Mustafa Canka umjesto nekrologa Resulbegoviću, dok iz Islamskog kulturnog centra ističu da je on bio “čovjek koji je ostavio trag koji vrijeme ne briše, čije djelo ostaje da svjedoči o njegovoj plemenitosti, viziji i ljubavi prema zajednici”.


















