Na prvoj i jedinoj farmi magaraca u Crnoj Gori biolog Darko Saveljić živi crnogorski san, gosti dolaze iz cijelog svijeta, rade na njegovom imanju i još mu plate.

Vlasnik Farme magaraca “Martinići” Darko Saveljić kada je prije nekoliko godina odlučio da oformi prvu farmu magaraca u Crnoj Gori nije se rukovodio novcem već zaštitom ove životinjske vrste kojoj prijeti izumiranje. U međuvremenu je osmislio kako farma da bude samoodrživa, korisna djeci sa posebnim potrebama...

Piše: Biljana Dabić

Darkovu posvećenost znaju da prepoznaju stranci i nedavno je nagrađen za osmišljenu altruističku strategiju kako bi se magarci, kao dio tradicionalne i kulturne baštine Crne Gore, zaštitili od nebrige i izumiranja. Francuske fondacije Saveljiću su dodijelile nagradu Gaia.

-Nagradu koju dodeljuje šest francuskih fondacija, uključujući i Fondaciju Petrović Njegoš, dobio sam za napore za zaštitu prirode u Crnoj Gori, ali i za promociju agroturizma, odnosno agroekonomije, kaže Saveljić, inače ornitolog po struci.

Na djedovini on je osnovao farmu magaraca Martinići koja je udaljena 17 km od Podgorice na putu prema Danilovgradu, u blizini Spuža.

-Posle 2.Svjetskog rata u Crnoj Gori je bilo oko 6.000 magaraca, a danas ih nema ni 150 zajedno sa farmom u Martinićima na kojoj je 40 magaraca. Za pet- šest magaraca farma je azil jer su ih ljudi toliko mučili i izmučili da su ovde dovedeni baš u teškom stanju. Dok ih koriste za prenos tereta, valjaju im, a zatim ih puste i bez vode. Profesionalno se bavim pticama, i mislio sam da otvorim farmu magaraca ali kad ostarim. Međutim, krenulo je spontano. Kupio sam jednog magarca, i ona se opulila i napravio sam FB stranicu Farma magaraca i ljudi su počeli da dolaze i gledaju u magarca kao krokodila tako da me narod“ natjerao“ na ovo. Magarci su slobodni svaki dan osim nedeljom kada na farmu dolaze posjetioci. Ovo su najsrećniji magarci na planeti, ne koristimo ih za rad već ih pazimo i hranimo.., kaže Darko.

Prema njegovim riječima, Farmu je do sada posjetilo preko 60.000 ljudi koji su došli u Martiniće da vide magarce. Samo Njemaca preko 3.000 ove godine je posjetilo Farmu, neki od njih su boravili više dana u apartmanima na Darkovom imanju, radili na farmi i platili “aktivan odmor na selu”. Osim Njemaca na Farmi su radili turisti iz Amerike, Australije, kao i drugih evropskih zemalja za koje je ovaj vid odmora prava atrakcija.

Za posjetioce na dan - Farma je otvorena nedeljom, a ulaz se plaća, ali ne novcem već hranom za magarce – kilogram šargarepe, jabuka, kupusa... “Ulaznice” na Farmu su besplatane za porodice koje imaju djecu sa autizmom, djecu koja su u invalidskim kolicima. Njima je boravak na farmi jedan od vidova terapije.

Magarci su mirni, plemeniti... navodi Darko

Farma je napravljena od korišćenih i recikliranim materijala. Na Farmi magaraca je i muzej- u kome se pored ostalog mogu vidjeti sredstva (uglavnom njemačke i jugoslovenske proizvodnje) koja su se uz pomoć magaraca koristila u poljoprivrednim radovima- plug, balirka, vojni samar korišćen za nošenje granata u 2.svetskom ratu. Takođe, Farma ima i Centar za posjetioce u kome će se posjetiocima prikazivati film na šest jezika.

Svakog decembra na Farmi se organizuje Bal sa magarcima.

Brojne osobenosti Farme bile su povod da se u kratkom periodu ovo imanje nađe na stranicama najtiražnijih svjetskih medija

Magarac je rijetka životinja koja se pominje u Bibliji, i to ne jednom. Inače, magarac je porijeklom afrička životinja koje na ovom kontinentu danas skoro da više nema zbog kozmetičke industrije i kvalitetne kreme za lice – proizvodi se iz želatina koji se dobija iskuvavanjem magareće kože
U nizu izuzetnosti, svakako je i magareće mlijeko

Magereće mlijeko jeste skupo (oko 50 evra za litar), ali je ljekovito.

-Mi smo proizvođač koji u Crnoj Gori objavljujemo rezultate analize svoga proizvoda. Svaka tri mjeseca to se mlijeko analizira u laboratoriji za mljekarstvo Bio tehničkog Instituta i javno se objavljuju rezultati na FB Farme. Radimo sa italijanskom privrednom komorom da ovo mlijeko postane reper za EU koja nije standardizovala ovaj proizvod, navodi naš sagovornik.

Na farmi Martinići, dnevno pomuzu oko 2,5 litra mlijeka u periodu kada magarci jedu sijeno, a ako pasu travu mlijeka je manje. Obično se prodaje po 2 dl – 4 dl. Dnevno se popije oko 1 dl.

-Sir ne pravimo. Kilogram sira je oko 1.000 evra. Kazein je potpuno drugi protein od onog koji imamo u kravljem mlijeku. Potrebno je oko 25 -27 kg mlijeka za kilogram sira, a za kilogram kravljeg sira od 6 do 7 litara. Magareće mlijeko je najsličnije majčinom mleku, i termički se ne obrađuje. Kupovina mlijeka se najavljuje. Doniramo mlijeko osobama koje imaju rak. Osobama sa dijabetesom i dobrovoljnim davaocima krvi mlijeko ne naplaćujemo, kaže Darko.