Zaštita karstnih izvorišta u Crnoj Gori s posebnim osvrtom na izvorište Bolje sestre u
autorskom radu Mićka Radulovića, Zorana Stevanovića, Milana Radulovića i Gorana Jevrića.
U karstnim terenima Jugoistočnih Dinarida, kojima pripada teritorija Crne Gore obrazuje se specifični tip karstne izdani i provodnih zona, koji se karakteriše:
• Velikom brzinom cirkulacije krstnih izdanskih voda, naročito u hidrološkom maksimumu, što je od uticaja na povremeno zagađenje i mućenje karstnih vrela;
• Karstnim režimom isticanja, odnosno velikom amplitudom kolebanja nivoa izdani i izdašnosti karstnih vrela;
• Isticanjem značajnih količina karstnih izdanskih voda ispod nivoa mora i nivoa Skadarskog jezera što uslovljava miješanje morske, jezerske i slatke izvorske vode;
• Dezintegracijom odnosno presušivanjem karstnih vodotoka u slivu Jadranskog mora (Cetinjska rijeka, Karučka rijeka, Sinjačka rijeka, Bokeljska rijeka i dr.).
Sve navedeno zahtijeva posebnu brigu u pogledu blagovremene zaštite karstnih izvorišta u cilju trajnog očuvanja kvaliteta izdanskih voda namijenjenih vodosnabdijevanju. To se posebno odnosi na izvorište Bolje Sestre koje je uključeno u Regionalni vodovod Crnogorskog primorja.
Na bazi sprovedenih kompleksnih hidrogeoloških istraživanja u periodu 2005-2007 godine, izvorište Bolje Sestre je ocijenjeno kao najpovoljnije izvorište za regionalno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, sa nizom prednosti u odnosu na do tada razmatrana izvorišta (Karučke vrulje, podzemne vode Tuškog polja i dr.) Da se radi o veoma kvalitetnom izvorištu, potvrđeno je u periodu njegove eksploatacije (od 2010 do danas) kroz kontinuirano praćenje ispravnosti vode u pogledu fizičko-hemijskog i mikrobiološkog sastava.
Ova istraživanja su se sastojala u:
• hidrogeološkom kartiranju terena sa izradom digitalizovanih hidrogeoloških karata, na topografskim osnovama 1:25.000 i 1:2.500,
• izvođenju četiri opita obilježavanja podzemnih voda natrijum fluoresceinom i jednog opita obelježavanja sa NaCl,
• hidrološkim mjerenjima proticaja u sušnom periodu godine (2005., 2006., 2007.),
• geofizičkim ispitivanjima terena, elektromagnetskom metodom i metodom geoelektričnog skeniranja,
• izvodenju 11 istražno-piezometarskih bušotina, i to 8 u zaleđu izvorišta i 3 na prostoru izmedu Grbavaca i Morače,
• testiranju bušotina (aerliftom i pumpom odgovarajućeg kapaciteta),
• praćenju rezima oscilacija podzemnih voda,
• izradi kompletnih hemijskih i mikrobioloških analiza u različitim vremenskim periodima (2005-2007. godine),
• popisu mogućih zagađivača izdanskih voda sa izradom odgovarajućih karata hazarda, ranjivosti i rizika u razmjeri 1:40.000.
