Biljana Dabić: "Aršini moraju biti isti za sve, stvaranje monopola protivno je standardima EU..."

Rok za javnu raspravu o izmjenama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu istekao je početkom sedmice, ali je Udruženje turističkih agencija negodovalo što je ova procedura pokrenuta usred ljetnje sezone. Iz ministarstvo turizma kojim rukovodi Simonida Kordić zvanično se još nisu oglasili o eventualnom produžetku roka, ali će kako nezvanično saznajemo nastojati da produže isti.

Žele, kako navode iz ministarstva, da se postigne najkvalitetnije zakonsko rješenje, zbog čega će nastojati da izađu u susret ovim zahtjevima, istovremeno vodeći računa da ispoštuju rokove za ispunjavanje uslova za pretpristupne razgovore sa Evropskom unijom.

Da je ovo bio najlošiji tajming za javnu raspravu, ocijenila je za Pobjedu vlasnica turističke agencije Biljana Dabić, imajući u vidu povećan obim posla u svim segmentima turističke privrede tokom ljeta.

– Učešće turističke privrede u javnim raspravama je poželjno, neophodno i korisno pa očekujem da će resorno ministarstvo imati sluha da se ovim važnim pitanjima bavimo nakon ljetnje sezone, kad već nijesmo početkom godine – kazala je Dabić.

Dodaje da su česte izmjene zakona u posljednjih deset godina potvrda da Crna Gora još nema valjan i kvalitetan ključni dokument za prioritetnu privrednu djelatnost koja čini trećinu BDP-a Crne Gore.

– Ako se predlagač u načelu poziva na ,,zaštitu korisnika turističkog proizvoda i pružalaca turističkih usluga, kao i partnerski odnos privatnog i javnog sektora kao i civilnog društva kod planiranja, oblikovanja i plasmana turističkog proizvoda na tržištu“ za očekivati je da to primjene i u praksi te uvaže apel turističke privrede da ,,za sto sjednemo“ nakon glavne turističke sezone – naglašava Dabić. 

Navodi da su tokovi i trendovi u turističkoj privredi, kao i potražnja znatno drugačiji nakon pandemije, te da turističke destinacije moraju biti prilagodljive zahtjevima tržišta, potražnji turista, što je imperativno pratiti i usklađenim zakonskim okvirima. Trenutnim prijedlogom zakonskog rješenja Dabić nije u potpunosti zadovoljna, iako ne spori da ima i dobrih strana.

– Predložene izmjene i dopune Zakona o turizmu nijesu u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama koje štite legalnu, domaću turističku privredu, a suzbijaju sivu ekonomiju, ne omogućavaju monopole. Ipak, vidljiv je i određeni napredak kada je riječ o borbi protiv sive ekonomije. Inspektori npr. imaju mogućnost da podnesu krivičnu prijavu protiv fizičkog ili pravnog lica koje nije registrovano za usluge u djelatnosti turizma, a pruža ih bez odobrenja ili protivno odobrenju – navodi Dabić.

To je veliki iskorak, ocjenjuje ona, u odnosu na trenutno stanje, u kojem su svi koji su radili nelegalno, ako su i bili predmet inspekcijske kontrole, mogli biti kažnjeni samo prekršajno, dok su novčane kazne bile više od deset puta niže nego za registrovane turističke poslenike.

– Prema predloženim izmjenama, svi koji rade nelegalno su u ,,zoni“ krivične odgovornosti, u skladu sa zakonom kojim su propisana krivična djela obavljanje privredne djelatnosti bez odobrenja ili protivno odobrenju – ukazuje Dabić.

Zadovoljna je i predviđenim programom podsticajnih mjera radi unapređenja konkurentnosti i razvoja turizma, gdje se akcenat stavlja na unapređenje znanja i vještina, bolju promociju destinacije, kao i izgradnju turističke infrastrukture, sportsko-rekreativnih i drugih pratećih sadržaja značajnih za unapređenje kvaliteta turističke ponude. Prijedlog zakonskih izmjena, kako navodi Dabić, dobro prepoznaje i to da reklamiranje turističkih usluga mogu sprovoditi samo subjekti koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti u turizmu.

– Neću pretjerati ako kažem da je, do sada, više od 70 odsto reklamnih objava turističke djelatnosti u Crnoj Gori bilo iz sive zone. Sve je transparentno, ali bez rezultata u suzbijanju nelegalnog poslovanja. Da se mnogo ne radujemo unaprijed, ostavimo vremenu da vidimo koliko će biti potencijala da se ovaj segment kontroliše i sankcioniše ukoliko se radi u suprotnosti sa zakonom – dodaje Dabić. 

Dabić se nada da će zakonskim izmjenama konačno biti zabranjeno da licencirani turistički vodiči iz drugih država vode ture kroz Crnu Goru, imajući u vidu da razvijene turističke destinacije takvu praksu ne poznaju.

– Usluge turističkog vodiča može pružati lice kojem je Ministarstvo izdalo legitimaciju turističkog vodiča. U tekstu nedostaje jasna formulacija – Ministarstvo turizma Crne Gore, jer ako smo nedorečeni u zakonu, možemo izgubiti sudski spor, što se u praksi već dešavalo. Ovo je, takođe, način da zaštitimo domaću radnu snagu i omogućimo licenciranim vodičima u Crnoj Gori da imaju više posla – naglašava Dabić.

Problem vidi i u blagim novčanima kaznama koje propisuje Zakon o inspekcijskom nadzoru koji je usvojen prošle godine. Smatra da je riječ o tipičnom podsticaju sive ekonomije za fizička lica koja se nelegalno bave turističkom aktivnošću.

– Prema navedenom zakonu predviđene novčane kazne za one koji rade nelegalno su 10-15 puta blaže nego za pravna lica. Izmjene i dopune Zakona o turizmu, takođe, imaju mnogo blage kazne, novčane, za one koji rade u sivoj zoni i mnogo su niže nego za registrovana pravna lica koja imaju odobrenja za rad – ukazuje Dabić. 

Ocjenjuje da će birokratija, kao i do sada, vjerovatno biti velika biznis barijera za turističke agencije.

– Često komentarišem da manje ugovora potpišu prodavci nekretnina, nego agencije koje nude turističke proizvode. U šali ću reći, predlagač zakona je možda zaboravio da nas obaveže i da ovjeravamo ugovore kod notara uz obavezno prisustvo tumača za jezike kojim govore turisti. Šalu na stranu, nema države u kojoj turistička agencija sa klijentom mora da potpiše toliko ugovora, potvrda o putovanju. Agencije moraju da obrazlažu izvještaje, vode evidencije, pribavljaju odobrenja za rad saradnika, njihove licence… Ovo nije u skladu sa standardima u evropskim turističkim destinacijama. Za turističke agencije licenca, koja zbog propusta u radu može da se oduzme, i ,,dobar glas zadovoljnog gosta“ su sveto slovo za odgovornost i pouzdano poslovanje, što je uslov za ozbiljan rad i prosperitet – navodi Dabić.

Smatra i da su postavljeni previsoki standardi za rentakar, te da nijesu usklađeni sa evropskim, kao što je npr. limit starosti vozila.

– Logično bi bilo pitanje – kolika je dozvoljena starost autobusa turističke klase. Ako smo toliko ,,brižni“, zašto nam je 50 glava, odnosno života gostiju koji se prevoze autobusima manje važna od tri, ili pet osoba koje koriste limo servisom. Mišljenja sam da aršini moraju biti isti za sve. Bilo koji monopol, nije u skladu sa standardima koji se primjenjuju u zemljama EU – ocjenjuje Dabić.

Prijedlog zakonskog rješenja, kako dodaje, uopšte ne tretira tzv. privatne ture, iako trendovi, posebno nakon pandemije, nameću takvu vrstu usluge, a neki turisti, pak, žele da vide predjele koji nijesu ,,omasovljeni“.

– Agencije u Crnoj Gori nemaju definisane uslove kojim prevoznim sredstvima mogu voziti turiste na privatne ture. Ističem da ,,limo servis“ nije dostupan za sve, povećava cijenu turističkog proizvoda, a često i ne zadovoljava upit klijenta, a u konačnom – ekonomski je neisplativ – navodi Dabić.

Smatra da je predlagač zanemario da je Crna Gora primorska država, kao i da transferi od aerodroma do hotela nijesu adekvatno definisani, imajući u vidu da ne funkcionišu tzv. šatl autobusi.

– A tek od luka i marina – ovaj vid prevoza turista ne postoji ni u prethodnim zakonima o turizmu, niti u izmjenama i dopunama koje takođe, odstupaju od Opštih uslova putovanja koja definišu otkazivanje aranžmana od strane putnika i dovode turističke agencije u nezavidan položaj. Ističem da je bilo i ranije, a nema promjena u predloženim izmjenama ni po pitanju usaglašenosti sa npr. zakonima o prevozu u drumskom saobraćaju ili o jahtama – ukazuje Dabić dodajući da su upitni i predlozi za uslove otvaranja turističkih agencija.

Naglašava da država kroz dobra zakonska rješenja mora da daje vjetar u leđa registrovanoj domaćoj privredi I tako je osnažuje, a da s druge strane suzbija sivu ekonomiju u praksi. U suprotnom, neusaglašeni zakoni postaju velika biznis barijera.