Otvoreno pismo Premijeru u vezi sa Zakonom o državnoj imovini, u dijelu u kom se tretiraju groblja.
Izvor: Barinfo /Autor: Ivanka Leković
Otvoreno pismo premijeru u vezi sa Zakonom o državnoj imovini, u dijelu u kom se tretiraju groblja, uputila je STEGA, a prije dva dana upoznali su i ambasadore KVINTA-e sa iznenadnom i bez informisanja javnosti, promjenom režima nad grobljimima. Igor Gojnić, iz NVU “Komunica NG”, u prethodnim razgovorima za Radio Bar i Bar Info objasnio je da je zemlja na kojoj se nalaze groblja i grobljanske crkve bila komunica, odnosno vlasništvo države, te da je prevedena u vlasništvo vjerske zajednice.
RB/BI: Igore, molim Vas da za naše slušaoce i čitaoce detaljnije objasnite što u ovom slučaju donose izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini? Što to znači?
Gojnić: Prvo bih se osvrnuo na prvi dio pitanja. Naime, STEGA, “Komunica” i Udruženje pravnika Crne Gore su zajednički istupili po pitanju mijenjanja statusa grobalja iz državne u neku drugu svojinu. U Ustavu Crne Gore, odakle i počinje svo opredjeljenje državne imovine što stoji iza toga, vrlo decidno je članom 58 je određeno da: “Prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi su u državnoj svojini.” To je jasno definisano, naročito Zakonom o državnoj svojini, koji je u članu 16 opredijelio da su groblja o kojima sada pričamo, dio te državne svojine. Ako je državna svojina, ne može biti u svojini nekih drugih lica. Uslovno je bilo prvo, vjerovatno nekih tehničkih promjena, ali tehnička promjena, koja je perfidno sakrivena iza toga, je da se iz člana 16 u ostala dobra od opšteg interesa prebaci u član 17.
RB/BI: Pojam grobalja?
Gojnić: Ne pojam, nego konkretno groblja. A što to znači? Član 16 a priori definiše samo državnu svojinu i ne postoji nikakav dualizam interesa, odnosno pravno-svojinskih odnosa, koji će taj dio promijeniti. Dok član 17 je upravo taj, on u sebi sadrži dualizam svih imovinsko-pravnih interesa, a to znači groblja koja bi se prebacila iz člana 16 u član 17, bi moglo da posjeduje i privatno lice i vjerske zajednice i vjerovatno, možda, neki treći oblik, možda i neko pravno lice. Što se time mijenja? Mijenja se imovinsko-pravni status. Država, koja je definitivno vlasnik svega toga, gubi svoje pravo i to postaje svojina nekih drugih pravnih subjekata. To je nedopustivo iz razloga da opšta dobra, koja su od interesa za sve ljude koji žive na jednom lokalnom nivou ili šire, gradskom ili seoskom, nije sada važno, odjedamput moraju da sve te statuse koje su imali, a koje je pripadalo državi, kao isključivom titularu vlasništva tog dijela, odjedanput sada dobija neko šarenilo, vezano za to da li će vlasnik biti pravno, fizičko lice, vjerska zajednica…
RB/BI: Što onda vodi spekulacijama kako će se sve to može koristiti i raspolagati time. Je li tako?
Gojnić: Te kalkulacije su vrlo izvjesne. Evo, konkretan primjer da Vam dam. Groblje u Gojnićima je 1937. godine od strane bratstvenika opredijeljeno, kako zapisnikom, tako i skicom podjele groblja. Nigdje se ne pominje crkva, niti ikakva vjerska organizacija. To je isključivo bila komunica bratstva Gojnića, gdje su bratstvenici podijelili ono što imaju: po kućama i pasovima, kako i gdje može ko da se sahranjuje. To je verifikovano i skicom, u razmjeri 1:100, koja stoji ispred crkve Svetog Đorđa. Ko može da mi objasni da je to sada svojina SPC, sada već prenešena i upisana katastar? Tu u osnovi, objašnjenja nema. Ja ostajem pri stavu da sve što se desilo od onih upisa iz 1988. godine, u prvom talasu promjena, koji se nastavio 2020. godine – sve je upisano na SPC, i rezultiralo je da su groblja vezana za crkvene objekte, jer se nalaze na istoj katastarskoj parceli.
RB/BI: Objasnili ste da su se prije te parcele vodile na crkvu, odnosno na sveca, da bi kasnije dobile drugog titulara. Najavljeno je da će 15. februara, povodom izmjena Zakona o državnoj imovini, biti protesta.
Gojnić: Protest je rezultat toga da je jasno da premijer vjerovatno neće iz procedure povući prijedlog da se promijeni status grobalja, da ona pređu iz člana 16. u član 17. To će vjerovatno biti prvi u nizu protesta, sve do momenta dobijanja nekog rezultata po tom pitanju. Jer, zanemariti sva mišljenja vezana za to, pomenuo sam na početku, Udruženje pravnika, STEGA je bila i “Komunica”, kao nevladino udruženje koje se usko specijaliziralo samo za to. Ako mislite da ste pametniji od svih koji se tu nalaze, aferim! Protest koji će se desiti na Cetinju 15. februara je protest upozorenja da se neko mora slušati u Crnoj Gori. Ne više čuti, nego se sad mora slušati, jer groblja su bukvalno sam početak i kraj svega onoga što nas okružuje.
