U jednom od šest turističkih mjesta na barskoj rivijeri – Dobroj Vodi, turistička ponuda po pitanju smještajnih kapaciteta i vanpansionske potrošnje, vidno je poboljšana, i sadržajnija iz godine u godinu.

PIŠE: Biljana DABIĆ

Na prvoj liniji, u zaleđu plaže Veliki Pijesak, sagrađeni su turistički kompleksi visoke kategorije: Ruža Vjetrova, zatim hotel Kalamper, kao i manji turističko- ugostiteljski objekti koji zadovoljavaju savremene trendove.

Kada se od Jadranske magistrale, jednosmjernom ulicom spusti do Velikog Pijesaka, turista koji je poslednji put ovdje odmarao prije desetak godina, ovog ljeta zatiče sasvim drugu sliku- mnogo ljepšu. Žiteljima Dobre Vode koji se bave turizmom praksa je dokazala da je ova privredna grana mnogo kompleksna, po zahtjevima turista promjenljiva, i traži stalno usavršavanje.

To potvrđuje Dino Radović koji je prebrodio pionirske početke u turističkoj djelatnosti i u poslovnom kalendaru bilježi „punoljetstvo“.

"Početne korake u turizmu napravio sam 98. godine. Prvo u minjaturnom obliku, dvije – tri sobe, u privatnom smještaju. Kad sam napustio državni, i počeo se baviti privatnim poslom shvatio sam da se samo od turizma može živjeti u barskoj opštini. Zatim sam turizam povezao sa tradicijom mojih predaka- maslinarstvom. Nadogradnja te dvije djelatnosti danas je moju porodicu pozicionirala ovdje gdje jesmo", kaže vlasnik apartmana „Deus“ Dino Radović.

Danas je kvalitet ponude i utisak gostiju transparentan. Na sajtu Booking.com ovaj turistički objekat ima odličnu ocjenu 9,3 što nije lako dostići s obzirom na zahtjevnost gostiju, ali i objektivne okolnosti po pitanju infrastukturne opremljenosti ove uvale.

"Poslednjih godina uvala Veliki Pijesak je promjenila svoj izgled, izgrađeni su objekti visoke kategorije. Ruža Vjetrova je napravila glavni pomak u ovom turističkom mjestu barske rivijere. Nakon privatizacije nekadašnjeg PTT odmarališta, domaći investitori su uredili kompleks, markentiški posao odradili perfektno. Po meni, to je prava privatizacija. Zatim je Kalamper uložio ogromni napor, sagradio objekat visoke kategorije, podigli nivo turističke ponude koju pokušavaju da prate ostali objekti u uvali Veliki Pijesak. Tržište se proširilo tako da u Dobroj Vodi sada imamo goste iz svih dijelova Evrope, pa i šire. Tu su Poljaci, Česi, Slovaci,Nijemci, Austrijanci, Skandinaci, mada i dalje najbrojniji su gosti iz regiona. Međutim, infrastrukturno nismo napredovali. Iskreno, Skandinavci nisu oduševljeni Dobrom Vodom jer su navikli na besprekornu infrastrukturnu opremljenost turističkog mjesta, tako da njihove ocjene nisu na zadovoljavajućem nivou. Suštinski , turisti iz Skandinavije hoće manju gužvu, veću sređenost, čistije ulice. Njima je neshvatljivo da u mjestu koje ima oko 8.000 objekata se snabdijevamo vodom iz cisterni, da niko nema kanalizaciju", prenosi utiske gostiju Radović.

Na sajtu piše da se u apartmanima Deus, govore dva jezika, od kojih je jedan jezik gosta. Radović objašnjava da je njegova porodica ukjlučena u posao, od 6 sati ujutro do naveče, na raspolaganju su gostima sa kojima imaju direktnu komunikaciju i trude se da sa svakim gostom razgovaraju.

Formula za uspješan rad u turizmu je gostu ponuditi manje, a dati više. Suštinski, riječ je o sitnicama i pažnji što je vještina koja se može naučiti. Pitali smo, kako rade Radovići? Za dobrodošlicu, Radovići turiste počaste domaćim, sezonskim voćem, a kada ih ispraćaju, za srećan put, gosti dobiju orginalni suvenir- na primjer sapun od maslinog ulja koji dopadljivo upakuje Dinova supruga, Jasmina.

"Gosta je tri puta teže zadržati, nego ga dovesti. Crna Gora je malo tržište. Milioni ljudi koji žive u Evropi mnogo putuju. Najlakše je uložiti 100 evra u foto šop, napraviti dobre fotografije, prevariti gosta i nikada ga više ne vidjeti. Takođe, nije samo suština u dobrom smještaju, koji jeste bitan, ali gostu treba preporučiti i - gdje može da uživa u nacionalnim gastronomkim specijalitetima, u zavisnosti od toga kakve plaže voli, predložiti gdje da se kupa, omogućiti mu sadržajan izletnički program kroz Crnu Gori i okruženje, organizovati živu svirku u prijatnom mediteranskom stilu. Današnji gost hoće raznovrsne vanpansionske sadržaje. Kad saznamo šta gost hoće, mi se trudimo da mu omogućimo što bolju ponudu. Imamo mnogo turista koji su kod nas dolazili kao djeca, sada su oni naši gosti sa svojim porodicama. Dok nam se gosti vraćaju, znači da dobro radimo posao", zaključuje Radović

Mi imamo još jednu prednost, nema vozila ispred objekta. Vozilo i turista ne idu zajedno. Imamo štalište koje je urađeno prije 10-tak godina i dalo je dušu ovoj Uvali.

Turističko- ugostiteljska usluga je lanac poslova i samo jedna slaba karika usloviće „pucanje“ . Pravi odabir radnika, saradnika mnogo znači, ali taj dio je strana priče o crnogorskom turizmu u kojoj vlasnik objekta treba da ima uz znanje, mudrost, ali i sreću.

U restoranu „Deus“ menadžer je jedan od začetnika projekta Vinske ceste Rajo Raičević, porijeklom iz crmničkog sela Bukovik, dugogodišnji ugostitelj koji je ispekao zanat u inostranstvu, u Švajcarskoj. Nema mnogo vremena Rajo za razgovor jer treba iskordinisati posao. Na večri je oko 200 gostiju u restoranu Deus. Rajo prati, sugeriše konobarima od kojih neki radi u ovom objektu 11.-tu godinu.

"Raditi u restoranu na pjeni od mora je privilegija. Veliki je obim posla. Prilagodili smo ponudu gostu - kvalitetom, cijenom, uslugom. Popunjenost kapaciteta je dokaz da smo napravili pravu mjeru, kaže Rajo i dodaje „Crnoj Gori uvjek fali radne snage u turizmu. Država mala po resursima ljudi, velika po turističkim potencijalima. Nama će uvjek faliti radne snage. Dobri i kvalitetni su uvjek dobro došli“.

Kuvar Aleksandar Saša Simić iz Beograda, poslednjih godina radi u restoranu „Deus“. Iz Srbije je i pica majstor Dejan Milenković. Uz prijatan ambijent, ljubaznost osoblja, njihova kulinarska umjeća su jedan od ključnih razloga zašto se dolazi, i ne samo dolazi već i strpljivo čeka red na mjesto u restoranu „Deus“ na čijem meniju su specijaliteti od meditranske kuhinje do nacionalnih crnogorskih jela.

Ponuda se zaokružuje uz lagane zvuke muzike - u Deusu svira trio na harmonici, gitari i violončelu.

{galerija}obale/2017/deus{/galerija}