Dvije selidbe urbanog jezgra grada za manje od tri decenije, ostavile su krajem prošlog vijeka novi Bar bez prepoznatljivih arhitektonskih simbola. U želji da poprave imidž grada i na ovom planu, iz lokalne turističke organizacije pokrenuli su prije pet godina inicijativu za izgradnju skulpture „Nulti Kilometar“.

Izvor: POGLED

Objekat je planiran kao jedan od vizuelnih simbola grada u tački koja povezuje centralne gradske saobraćajnice sa lukom i simbolizuje ideju putovanja i udaljenih turističkih destinacija od Bara.

Nakon traganja za najboljom lokacijom, dva puta raspisivanog javnog konkursa za idejno rešenje, na realizaciju plana čekalo se duže od dvije godine. Upornost  i trud su se, na kraju, ipak isplatili: U okviru proslave nove 2016. godine svečano je otvoren najveći i jedini “nulti kilometar” (jedinstvena geografska tačka od koje se mjeri udaljenost) u Crnoj Gori u formi skulpture-atrakcije).

„Turistička organizacija Bar osim redovnih informativno propagandnih aktivnosti zadnjih godina želi doprinijeti i prepoznatljivosti grada na različite načine. Jedan od načina je svakako i kompleksna  realizacija projekta skulpturalnog rješanja „nultog kilometra“ u ulici Vladimira Rolovića u Baru.
Dva puta smo raspisivali javni konkurs kako bismo dobili idejno rješenje za izradu skulpture - objekta „Nulti kilometar”. Cilj je bio  dobijanje idejnog skulpturalnog rešenja koje će na najbolji način simbolički prikazati „nulti kilometar” – mjesto odakle se računa udaljenost do drugog mjesta. Jedan od uslova je bio da objekat mora imati i turističku atraktivnost. Prvi put se prijavilo 5 učesnika, ali po mišljenju stručnog žirija nijedno rješenje nije bilo prihvatljivo. Na drugi javni konkurs se prijavilo 15 kandidata i konkursni žiri u sastavu:  Lazar Pejović, profesor fotografije, u svojstvu predsjednika, i članovi Anastazija Miranović, istoričar umjetnosti, Suzana Crnovršanin inžinjer arhitekture, Damir Mašović pejzažni arhitekta i ja”, kaže za Pogled direktorica turističke organizacije Neda Ivanović.

Prva nagrada pripala je arhitekti Petru Careviću iz Novog Sada, druga timu koji su činili Jasmina Salković, Gordana Rovčanin i Mirza Mulić a treća timu u kojem su bili Mijo Mijušković, Pero Radović i Nebojša Milošević.

“Uradili smo i izložbu svih prispjelih radova na oba konkursa u galeriji Velimir A. Leković, koja je održana 14. januara 2014 godine, kako bi svi zainteresovani mogli vidjeti prispjela idejna rješenja. Konkursi su bili javni i anonimni. Kriterijumi za ocjenjivanje radova su bili:  Oblikovni i estetski kvaliteti predmetne skulpture, mjerenost i jasnoća prikaza zamisli, atraktivnost rješenja, prostorni koncept predmetne skulpture u odnosu na urbani kontekst i racionalnost i ekonomičnost rješenja. Tipografiju je uradila prof. dizajna Ana Matić, glavni projekat “Architect” doo - Bar, a izuzetno težak i složen zadatak, za koji je više puta raspisivan tender, pripao je firmi Doo „Lena designe“ iz Bara – koji je do perfekcije uradio sve što je traženo projektom“, ističe  Ivanović.

Autor idejnog rešenja barskog „Nultog Kilometra, novosadski arhitekta Petar Carević u razgovoru za Pogled kaže da za ovaj konkurs dugo razvijao drugi koncept.

“Interesantno je da sam za ovaj konkurs dugo razvijao drugi koncept, meni takođe jako zanimljiv. U toku razrade rješenja povremeno bih skicirao razne nove ideje. Tako sam proveravao da li sam na dobrom putu.
O jednoj stvari sam od samog početka razmišljao. Ako ja odaberem neke gradove, koje bi Nulti Kilometar pokazivao, a u realizaciji projekta se odaberu drugi gradovi, skulptura će izgledati drugačije.  Razmišljao sam kako da napravim univerzalno rješenje, koje pruža slobodu odabira gradova i turističkih destinacija. Kroz razne matematičke analize, kao i konstantno provjeravanje i praćenje ideje kroz kompjuterski model, došao sam do veoma upečatljivog urbanog repera, koji se danas nalazi u vašem gradu Baru.
Kako sam cijeli svoj život provodio ljetnje mjesece u Zagrađu, bio sam upoznat sa atmosferom koja krasi Opštinu Bar. Jako dobro sam znao lokaciju za konkurs, sa svim njenim prednostima i manama. Kada sam se sa svim problemima izborio, ostala je jedna ideja, koja je pobijedila na konkursu”, objasnio je Carević.

On kaže da mu sa ove vremenske distance, skultpura izgleda još ljepše uživo.

“Skulptura izgleda još ljepše uživo. Ne samo zato što je to realizovan projekat, već prvenstveno zbog atmosfere koju ta lokacija ima i prije skulpture. Od trenutka kada je Nulti postavljen, velike i važne tačke grada su se povezale. Od centra kada krenete prema moru ulicom Vladimira Rolovića, vidite skulturu. Kada počinjete ili završavate svoju šetnju na rivi, vidite skulturu. Turisti koji dolaze brodom, vide skulturu. Ona postaje vizuelni kompas ovog dijela grada Bara, kako za turiste, tako i za same Barane.
Cijeli ovaj process, od raspisivanja konkursa do realizacije i svečanog predavanja Nultog Kilometra gradu Baru ne bi bio ovako uspješan da svi ljudi iz TO Bar nisu toliko pozitivni, vrijedni i veoma profesionalni u svom poslu. Sama izvedba skulpture je na visokom nivou”, naveo je Carević.

On je naglasio i specifičnost lokacije na kojoj je uzdignuta skulptura Nultog Kilometra.

 “Imate malo pješačko ostrvo sa poznatim satom, koje je sam početak šetališta, a opet okruženo saobraćajnicom, i u tim granicama treba da napravite Nulti Kilometar, skulturu čija je funkcija da komunicira sa prolaznikom. Atrakcija između saobraćaja. Zato je velika pažnja posvećena tačnoj poziciji i dimenzijama Nultog Kilometra, kako bi se informacije mogle vidjeti i van ostrva i na samom ostrvu. Kada sam se prošetao i sagledao Nulti sa svake tačke sa koje se može vidjeti, shvatio sam da sam uspio u tome”, prokomentarisao je Carević.

Na pitanje da li je očekivao da će skulptura brzo postati jedan od najprepoznatljivijih vizuelnih simbola Bara, novosadski arhitekta odgovara potvrdno.

“Ne bih da budem lažno skroman, ali da. Očekivao sam. Ništa nismo prepustili slučaju, svaki detalj smo obradili. Na detaljnom razvijanju ovog rješenja, učestvovali su moj brat, Nikola Carević, doktor nauka iz arhitekture, koji je zaslužan za tako upečatljiv kolorit, i moj otac Živan Carević, mašinski inženjer, koji je razradio svaki tehničkih detalj na Nultom Kilometru.  Direktorica TO Bar Neda Ivanović je svojom energijom i velikim zalaganjem ispratila i iznijela cijelu ideju sa svojim timom. Puno hvala svima na savršenoj saradnji”.

 Carević je priznao i da je projekat skultpure Nultog Kilometra bio veoma specifičan za njega.

“Ovaj projekat je veoma specifičan za mene. Moja porodica i ja smo veliki ljubitelji Opštine Bar. Puno prijatelja nam je tu. Ta želja da se uspije baš na mjestu koje jako volite je najveći izazov. Jako sam srećan”, zaključio je Carević.

Izrada Glavnog projekta, i nadzor nad izvodjenjem bili su povjereni poznatoj barskoj arhitektici Ljiljani Dragutinović.

„Nulti Kilometar“ je skulptura koja je proistekla iz zahtjeva da se prikaže pravac i udaljenost raznih gradova od te skulpture, i da se dobije atraktivno rešenje koje je i turistički adekvatno za grad i luku Bar. Iz opisa autora prvonagradjenog rješenja ističe se da je neposredna blizina mora i samih prirodnih sila, nametala  formu u pokretu. A kako bi se dobila mogućnost mijenjanja gradova, a da ta odluka ne remeti samu skulpturu, dobilo se rješenje koje se sastoji od 30 segmenata koji rotiraju po 6 stepeni, u smijeru kazaljke na satu, i idu u visinu od 7,2-7,4m. Tako se dobila potrebna reperna tačka u ovom dijelu grada. Označava se početak šetališta, a takođe se i uklapa u sve jarbole i jedra u luci koja je u neposrednoj blizini. Cijela kompozicija je uklopljena u postojeće stanje, postojeći parter i postojeće pešačke prelaze. Sastoji se od BAZISA i SKULPTURE. Skulptura ima bazis prečnika 220 cm i pri tome ostaje primarni efekat – ATRAKCIJA. Mali urbani zahvat, oaza savremenog i svjetskog, odmah pored mora”, objašnjava Dragutinović. 

Skulptura je zimus imala (i položila) ozbiljan ispit, s obzirom na orkanske udare vjetra koji je u Baru čupao i stoljetna debla iz korjena. O specifičnim zahtjevima koji je imala izrada Glavnog projekta, Dragutinović kaže:

“Dominantno opterećenje cjelokupne konstrukcije je vjetar. Za analizu uticaja vjetra na konstrukciju korišten je Jugoslovenski standard JUS U.C7.110, 111, 112 i 113. Iako je prema tabeli 8, JUS U.C7.110, ekstremna brzina vjetra na području Bara 23m/s, u proračun se ušlo sa brzinom vetra od 42m/s (~150km/h). Vodilo se računa o sinhronizaciji radova betoniranja i postavljanja osnovnog stuba. Stubu su u zoni temelja navarene horizontalne šipke da se postigne otpor na proklizavanje. Inače, proračun konstrukcije urađen je u prostornom 3D modelu (TOWER 6) u kojem su stubovi predstavljeni kao linijski elementi, a kutije kao površinski”. 

Transport konstrukcije se vršio u demontažnom stanju, odnosno pojedinačno pakovani stub i kutije.

“Posebno se vodilo računa o kutijama  jer su one prije završne montaže plastificirane. Iz tog razloga morala se svaka kutija umotati u sunđere debljine 2-3mm (sunđeri za postavljanje laminata na betonsku ploču). Krug fi 220 centimetara oko skulpture Nulti Kilometar se obložio granitom  debljine 2 centimetra”, naglašava Dragutinović.

Specifična je bila i sama tehnologija izrade stuba koja je imala dvije faze.

“Unutrašnji stub dužine 5 metara se sastoji od 9 prokronskih kvadratnih cijevi 30x30x3mm i jedne prokronske pravougaone cijevi 30x20x2mm koje su međusobno povezane zavarenim spojevima u posebno izrađenom alatu kako se ne bi ukupna konstrukcija deformisala pri izradi.
Spoljni prokronski stub dužine 6m promjera 168/154mm se navlači na unutrašnji stub i međusobno povezuje vinčanom vezom (vijci od prokrona). Spoljni i unutrašnji stub spajaju se vijčanim spojem na razmacima od 1000mm i to na svaku drugu unutrašnju cijev. Ukupno je potrebno prokronskih vijaka M10x10mm 15 komada. Tako spojene cijevi povezuju se sa korpom temelja od betonskog gvožđe i zalivaju betonom u dužini kao što je prikazano u crtežima.

Bočne stranice koje zatvaraju kutiju su u Izvođačkom projektu projektovane kao čepovi koji ojačavaju cjelokupnu konstrukciju. Naknadnom analizom je utvrđeno da bočne ploče mogu da se spoje argonskim varenjem i ova izmjena ne utiče na celokupnu konstrukciju. Ova izmjena je dovela do naknadnog rešenja drugačijeg pričvrćenja podloge za slova, kako bi i dalje ostala demontažna ploča”, kaže Dragutinović.

Radovi na postavljanju skulpture bili su izvedeni veoma brzo.

“Sami radovi su tekli, nakon detaljnih priprema, brzo i efikasno. Radilo se svaki dan, od ranih jutarnjih časova pa sve do noći. Sem, pravilima struke predviđenim pauzama o betoniranju. Nulti kilometar je primjer dobre sinhronizacije cjelokupnog tima koji je učestvovao u ovom djelu”, naglašava Dragutinović.

Na kraju razgovora ona je poručila:

“Mišljenja sam da se kroz ovakve i slične projekte , aktivnosti i realizacije, prepoznaju određeni prostori, gradovi, naselja… Da sve ono što oplemenjuje prostor oko nas, oplemeniće i nas. Jer, šta je čovjek u prostoru, ako nema prostora u čovjeku?”

Barski „Nulti Kilometar“ specifičan je ne samo zbog atraktivnosti i pozicije.

„Mnogi gradovi u svijetu imaju “nultu tačku”, a naša  se razlikuje  po tome što na njemu nijesu ispisana imena gradova već poznatih svjetskih turističkih atrakcija i destinacija. Na barskom “Nultom kilometru” mogu se pročitati razdaljine od Bara do Jerusalima, Kremlja, Luvra, Big Bena, Meke, Ostoga,  Akropolja, Kopakabane, Tadž Mahala, Gračanice, Hilandara, Aja Sofije, Kalemegdana, Etne… Ideja i želja nam je bila da “Nulti kilometer” bude simbol i obilježje po kome će Bar biti prepoznatljiv. Danas je to mjesto gdje se mladi sastaju, a  turisti orjentišu i slikaju. Da smo napravili atrakciju pokazale su prve reakcije građana, ali i turista. Na prvom slikanju mladih barana bio je i gost iz turske, koji nije krio oduševljenje kada je na „nultom „vidio i natpis i razdaljinu do jednog od simbola Istanbula , Aja Sofije“, kaže Neda Ivanović koja je inicirala i potom rukovodila realizacijom projekta od prve do poslednje faze.

{galerija}obale/2017/nulti{/galerija}