Pokrenuta je inicijativa za gradnju puta kroz maslinjake u Sumini.

Put je potreban za normalno i savremeno obrađivanje velikih maslinjaka, za zaštitu od požara i za stavljanje Sumine na turističku kartu grada Bara.

Piše: Čedomir Ratković

Ovaj put prolazi kroz dio Tombe i zove se Sumine. Graniči se sa Rapom, Maruškovim, Mirovicom i Zaljevom. Malo koji Baranin zna za ovaj pitomi kraj Bara, a još je manje onih koji znaju po kome je dobio ime. Za Mirovicu, sa kojom se graniči, zna svako i van Bara zahvaljujući Staroj Maslini.

Ja sam rođen i odrastao u Rapu, u blizini Sumine i Mirovice, te kao lovac mnogo puta obišao sve ove predjele. Nikada nijesam razmišljao o tome kako su ovi krajevi sa oko 4.000 stabala maslina dobili ime.

Mnogi su pisali o barskim toponimima. Za Mirovicu je zapisano da njeno ime potiče od riječi mir – glagol miriti, mjesto gdje se uspostavlja mir, sve naravno vezano za Staru maslinu. Za Suminu je dato više mogućnosti o porijeklu imena, kao „suma“ – bogatstvo ili posjed bogatih ljudi.

Da bih ovo provjerio, poslužio sam se naučnim radovima napisanim o srednjevjekovnom Baru. Naročito su mi koristili radovi našeg Baranina dr Sava Markovića u njegovim knjigama: Barski Patricijat, Studia Antibarensija i Stanovništvo srednjevjekovnog Bara.

Na oko 2.000 stranica Marković piše o Baru i Baranima iz toga perioda. Može se zaključiti da skoro svi nazivi mjesta, brda, planina i rijeka potiču iz srednjeg vijeka. Pa zašto bi Mirovica i Sumine bile izuzetak?

Naselja koja se graniče sa Mirovicom i Suminom dobila su ime po vlasnicima tih imanja i maslinjaka. Bartula je dobila ime po Bartolu di Antibariju, a Maruškovo po porodici Marusco ili Maruško, koji se pominju u XIV i XV vijeku.

Za lokalitet Sumine piše da je bila posjed porodice Summe, prebjegle iz Sjeverne Albanije od nadiranja Turaka. U jednoj poruci iz 1543. godine piše da Ivan Summa daje svoj posjed u naselju Tomba svojem rođaku. Inače, porodica Summa je kasnije izbjegla u Mletke poslije dolaska Turaka u Bar 1571. godine. Iz svega ovoga lako je zaključiti da je ovaj dio Tombe dobio ime po porodici Summa.

Što se Mirovice tiče, smatram da je ista situacija, te da i ovaj dio Tombe nosi ime čuvene plemićke porodice Miro (Mirossi, Miroš, Mirošević). Ova porodica se pominje u dokumentima od XIV-XV vijeka. Vjerovatno je latinizovano prezime nastalo od patronima Miro ili Miroš. Pominje se Mateus Miros iz 1436. godine kao vlasnik imanja u Tombi.

Kao malo koji dio Bara, Mirovica je posljednjih sedam decenija doživjela da bude skoro kultno mjesto. Stara maslina je skoro isključivo zaslužna za to. Mnogo je pjesama, priča i legendi napisano o Mirovici i Staroj maslini. Oko Stare masline se održavaju razne kulturne manifestacije. Veliki broj turista iz čitavog svijeta nosi svoje impresije o impozantnom primjerku kulturne biljke masline koja je zasađena ljudskom rukom prije 20 vijekova – tako davno. Stara Maslina je prava turistička atrakcija i kulturno nasljeđe Bara.

Uz Staru maslinu i Mirovica je dobila atribute kakve ranije nije imala. Čak je i porijeklo imena prilagođeno osobinama kakve je imala Stara maslina, da su se tu mirili ljudi u prošlosti. U sve ovo, ljudi vjeruju i hoće da vjeruju, jer je u duhu vjerovanja, da su se ljudi svih vjera i nacija oduvijek dobro slagali na ovim prostorima.

Za Staru maslinu je samo dokazano – naučno, da je stara preko 20 vijekova. Ona je prva među isto tako mnogo starih maslina kojih ima na čitavoj teritoriji Bara. Poznate su stare masline u Komini.
Interesantno je da, naročito kao turistička atrakcija i kulturno nasljeđe, u samom centru Bara postoje 10-15 stabala maslina vrlo velike starosti. O postojanju ovih maslina upoznati su svi oni koji bi trebalo da se više zainteresuju za ove masline, dok ne bude kasno.

Ovaj moj prikaz nema za cilj da mijenja postojeće stanje već da se sagleda jedan drugi pristup ovoj temi. Drugim riječima da više vjerujemo nauci nego varljivom sjećanju i legendama.