Krovni pokrivač sa morskog dna.
Mediteransko morsko dno svjedoči o mnogim pomorskim transportima građevinskog materijala čiji je dio često bio krovni pokrivač, odnosno tegule i imbreksi. Takav lokalitet je u Crnoj Gori nedavno otkrio gospodin Danijel Đorđević, instruktor ronjenja i vlasnik ronilačkog kluba „Adriatic Blue“ iz Herceg Novog. Svoje otkriće podjelio je sa timom Laboratorije za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore kako bi se uradila procjena kulturne i naučne vrijednosti.
Imbreksi i tegule su preklapajući krovni crijepovi koji su se koristili u antičkoj i srednjevjekovnoj arhitekturi kao vodootporni pokrivač krova. Uglavnom su pravljeni od pečene gline. U Rimu su se koristili na skoro svakoj vrsti građevine, od skromnih pomoćnih objekata do veličanstvenih hramova. Tegule su oblikovane sa izdignutom vertikalnom ivicom na dva kraja, što bi usmjeravalo kišnicu prema dnu crijepa. Imbreksi su upotpunjavali vodootpornost tako što su se postavljali preko spojeva vertikalnih ivica tegula, dijeleći krov na kanale. Kišnica je otjecala sa zakrivljenih imbreksa niz kanale i preko tegula se spuštala u oluk.
U koordinaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, tim Laboratorije za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore, je sa gospodinom Danijelom Đorđevićem, instruktorom ronjenja i vlasnikom ronilačkog kluba „Adriatic Blue“, posjetio lokalitet. Lokalitet se nalazi na strmom kamenom grebenu na kome su rasuti komadi krovnog pokrivača tipa imbreks, dok tegule za sada nijesu pronađene. Imbreksi su grupisani oko većeg kamenja i stijena. Na pjeskovitom dnu takođe su uočljivi pojedinačni komadi. Čitav lokalitet je netaknut. Nastao je, vjerovatno, izbacivanjem tereta, prije nego potonućem broda. Starost i porijeklo imbreksa na lokalitetu se ne mogu odrediti bez detaljnih naučnih analiza. Ipak, ovaj tip materijala se često veže za Rimsko doba i tadašnje građevinske poduhvate.
Imbreksi i tegule su transportovani brodovima, o čemu svjedoči rimska olupina, otkrivena 2009. godine od strane RPM Nautical Foundation i istraživačkog plovila Hercules južno od ulaza u Boku Kotorsku. Ova olupina antičkog plovila, čiji je teret bio samo krovni pokrivač, odnosno tegule i imbreksi, je preliminarno datovana u doba Rimske republike, to jest prvi vijek prije nove ere.
Pronalazak ovog lokaliteta svjedoči o velikom potencijalu i opravdava razvoj podvodnih nauka i tehnologija na Univerzitetu Crne Gore sa ciljem sistematskog istraživanja podmorja. Djelo instruktora ronjenja Danijela Đorđevića ilustruje model saradnje ronilačkog, naučnog i institucionalnog sektora koji unapređuje istraživanje, zaštitu i turističku valorizaciju podvodne kulturne baštine Crne Gore.
Laboratorija za arheologiju pomorstva kao dio Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo, Pomorskog fakulteta Kotor, nastoji da osvijetli i učini podvodnu kulturnu baštinu Crne Gore dostupnu javnosti. Laboratorija je članica UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju i u svojoj misiji primjenjuje najsavremenije metode, koristi najmoderniju opremu i inovativne tehnologije razvijene kroz IPA projekat WRECKS4ALL, koji je kofinansiran od strane Evropske unije.
