Autor: J.D.

“Barski ljetopis” je još od 1987. kamen temeljac lokalne kulture, manifestacija koja je zamišljena kao barski i crnogorski “umjetnički prozor u svijet”, na kojoj domaći autori pokazuju njihove stvaralačke domete, a umjetnici iz regiona gostuju kao poseban, naročito bitan dragulj festivala. Koncepcija se mijenjala tokom decenija, a konstanta “Ljetopisa” su Književni, Muzički, Likovni i Pozorišni program, često obogaćivan i filmskim repertoarom. Kvalitetan je i maštoviti Prateći program (ove godine namijenjen najmlađima), a u posljednje tri godine najveću pažnju Barana zaokuplja program bARS. Nije to ni čudo, s obzirom da ima jasno izražen lokalpatriotski segment, pošto se u okviru njega predstavljaju barski umjetnici i djela o Baru. U sebi nosi jasnu crtu modernog i urbanog, ali i podsjećanje na važne ljude iz barske umjetničke prošlosti koje su vremenom gotovo zaboravljene.

Sve tri godine, na čelu bARSa je, kao idejni tvorac i selektor, Željko Milović, književnik, publicista i novinar iz Bara.

On u razgovoru za JEDRO potencira značaj “Barskog ljetopisa” kao manifestacije kulture, te da je “bARS odlično inkorporiran u Festival, jer su u Kulturnom centru imali razumijevanja za ovaj vid prezentacije Barana, odnosno inicijativu osnivača, Opštine Bar, da se pokrene ovaj segment”.

JEDRO: Na Svečanom otvaranju je rečeno da je bARS “izvor i ideja vodilja Barskog ljetopisa”. Ovoga puta, ponudili ste široku paletu različitih vidovi umjetnosti – čak 18 večeri pripadaju ovom “festivalu u festivalu”.
ŽM: Malo je rogobatna ta konstatacija “festival u festivalu”, sve je to dio iste matrice i sa istim ciljem - popularizacije kulture, ali ni sva đeca u porodici nisu ista no se razlikuju po prirodi i naravi. “Barski ljetopis” je moćna manifestacija, pater familias, a bARS njegov razigrani specifikum. Barani prema ovom programu gaje posebnu emociju jer učestvuju naši, domaći ljudi, govori se o dobro poznatim stvarima, a i širimo ga po raznim punktovima grada, ali su itekako posjećeni i traženi i oni etablirani programi, koji su osnova Festivala u proteklih 35 godina.

JEDRO: Najbrojniji je književni segment bARSa?
ŽM: Očekivano, rekao bih. Otvara ga slikar i pjesnik Igor Rems, nagrađivan u zemlji i inostrantsvu, a moderator je direktorka Radio Bara Vesna Šoškić. Nakon toga slijedi veče sa dvostrukim programnom – prvi dio je rezervisan za Martinu Piškor, koja je pod djevojačkim prezimenom Kosović bila neizostavni dio barske književne scene, članica oba udruženja književnika mladih sve do odlaska iz grada, a danas živi u Rijeci, u Hrvatskoj. Moderator je Radomir Petrić. Odmah nakon toga, predstaviće se Martinine komšije i sugrađani - Mješoviti pjevački zbor “Rijeka – Sempre allegro”, koncert u organizaciji Saveza Crnogoraca Hrvatske - biće tu svega, od klape do “Beach Boysa”, od crnogorskih, hrvatskih, bugarskih, makednoskih narodnih pjesama do “Bella Ciao” i Georga Harrisona.
Nakon toga ide promocija knjige zapisa o Baru i Baranima bivšeg direktora “Izbora” i predsjednika Opštine Čeda Ratkovića pod nazivom “Priče pod Rumijom”, uz moderatora i gosta Milana Vujovića i Miloša Šuštera. Potom je na programu veče “najstarijeg debitanta bARS-a”, pisca koga je nemoguće svrstati u žanrove i koga smatraju prilično kontroverznim za nastupe, Žarka Marovića, sa moderatorkom Draganom Erjavšek. Dvije večeri pri samom kraju Ljetopisa rezervisane su za “Izabrane pjesme” Rajka Joličića (moderator Suljo Musatfić), i prezentaciju zbornika Radio Bara i Bar Infa - “Bar u hodnicima sjećanja” sa nostalgičnim osvrtom naših sugrađana na zanimljive ljude i događaje iz prošlosti grada. Govoriće Vesna Šoškić, Milan Vujović, moja malenkost i neko od ljudi koji su pisali za zbornik.

JEDRO: Mnogi su očekivali na bARSu i promociju trećeg toma monografije o znamenitim Baranima – “Žene iz grada bez vrati”. Evo, sad Bar postaje i dio projekta islikavanja murala o znamenitim ženama crnogorske istorije.
ŽM: Bila je centralna promocija u Dvorcu, druga u Spiču, treća nedavno u Kapljevi, sasvim je dovoljno. Nestao je cio prvi tiraž, doštampan je drugi ako bude zainteresovanih. A bilo bi i malo degutantno da četvrti put promovišem knjigu, i to u programu kojeg uređujem - jedino da sam preko veze zamolio Miluna Lutovca da “uletim” u njegov književni segment. Ionako se bARS i književni dio Ljetopisa dosta prepliću, tako je bilo i prošle godine, vele uspješno.

JEDRO: U muzičkom dijelu bARSa, najviše se pažnje posvetilo mladima?
ŽM: Najprije će biti održan koncert gitaristkinje Bojane Brajović i flautiste Borisa Nikčevića, skoro da smo zaboravili kad su posljednji put svirali, a onda je na programu koncert barskih studenata muzičkih akademija: Sergej Levin, Milena i Dušanka Jaramaz i Lucija Ulićević. Svoj prvi solistički koncert imaće u okviru bARSa i mlada pijanistkinja Iva Pavlović. To je što se klasičnog dijela tiče.

U domenu pop-rock muzike, svjetska promocija CD-a i spota VIS BEŽ, projekta nastalog radi očuvanja urbanog muzičkog nasljeđa Bara osamdesetih, uz mini koncert i brojne goste biće održana u kultnom mjestu u Ulici maršala Tita, u “Dublin Pubu”.

JEDRO: Barani su navikli na neobične izložbe u sklopu bARS-a. Tako je prošle godine pravo niotkuda, iz porodičnih fundusa izvučena ostavština Čeda Lekića. Šta će biti ovoga puta, uz sada već tradicionalnu, izuzetno posjećenu izložbu fotografija na šetalištu?

ŽM: Na korzu će biti upriličena izložba “Crno bijeli Bar u koloru”. Riječ je o kolorizovanim crno-bijelim fotografijama Bara od 1900. do Drugog svjetskog vrata. Ja sam pronašao i odabrao snimke, a Semir Karastanović im “daje boju”, što je prilično pedav posao i zahtjeva umjetničku ruku. U galeriji “Velimir A. Leković“ biće nešto do sada neviđeno - postavka originalnih self-made bicikala iz osamdesetih, koje je pravio tada mlađani inovator Osman Đokić, danas uspješni privrednik. Ispričaćemo kroz to i priču o osamdesetim, koje su, sjećaju se tada mladu Barani, umnogome obilježila i ta “Osmanova čudovišta”.

JEDRO: Dio programa koji posebno izaziva pažnju je najavljeno islikavanje šest murala kroz grad.
ŽM: Radiće ih akademski slikar David Husić, u saradnji sa studentom grafičkog dizajna Franom Kolovićem. Na muralima će biti neke od ličnosti koje su obilježile Bar, a prva lokacija je zid galerije “Velimir A. Leković”. To će ostati i kad se zavjese na Ljetopis spuste.

JEDRO: Šta očekujete od bARSa u ovoj trećoj sezoni?
ŽM: Da ispuni ono radi čega je nastao – da Bar, njegovo stvaralaštvo i duh onoga što nosi, dodatno približi Baranima prije svega, a onda i našim gostima. Uostalom, koga od nas Barana ne zanima kako je zbilja, u koloru, izgledalo dvorište Dvorca kralja Nikole, recimo. Ili pruga kroz Ribnjak – Kazan. Ili dresovi FK “Crnojević” u prvoj godini postojanja...