Savez slijepih Crne Gore želi da ponovi i naglasi neke od najuočljivijih problema koji se tiču osoba oštećenog vida i njihovih prava u Crnoj Gori.

Želimo da ponovimo samo neke od krupnih problema i barijera, koji još uvijek traju i na čijem rješavanju i prevazilaženju radimo više decenija.
Lindon Džonson, nekadašnji predsjednik SAD, 1964. godine proglasio je 15. oktobar za dan bijelog štapa. Decenijama unazad, kroz koje se širom svijeta obilježavao ovaj datum i javnost bliže upoznavala sa pravima, mogućnostima, postignućima i poteškoćama osoba oštećenog vida, može se bez sumnje reći da je on postao jedan od najznačajnijih datuma i Međunarodni dan osoba oštećenog vida.
Bijeli štap je prvenstveno simbol samostalnosti, slobode, samopouzdanja i vjere u svoje mogućnosti, pa tek onda veoma jednostavno, ali prijeko potrebno i korisno pomagalo za samostalno kretanje ovih osoba.
Obuka za kretanje i orjentisanje u prostoru je i danas polazna osnova i temelj za mogućnost primjene nekih drugih, savremenijih vrsta pomagala - poput različitih elektroničkih uređaja, GPS sistema i mapa za navigaciju, pasa vodiča i slično.
Razvoj novih, naprednijih pomagala u odnosu na bijeli štap, te mogućnost izbora pomagala po sopstvenoj mjeri, samo je jedan od rezultata višedecenijskog, istrajnog rada samih osoba oštećenog vida, organizacija i ustanova koje se bave ovom populacijom.
Kako je pomagala za samostalno kretanje potrebno neprestano razvijati, osavremenjavati, izrađivati ih tako da budu što sigurnija za one koji ih koriste, isto tako je važno nastaviti sa kontinuiranim radom koji probija bedeme društvenih stega i prepreka, boriti se za punu primjenu garantovanih prava, inicirati nova prava koja prate razvoj životnih okolnosti, razvijati mogućnosti i potencijale od najranijeg djetinjstva i ne dopustiti da osobe oštećenog vida budu izvan društvenih zbivanja.
Proteklo je jedanaest godina od ratifikovanja UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, a prava koja se nalaze na njenim stranicama, veoma malo se primjenjuju u našoj zemlji.
Povodom Međunarodnog dana bijelog štapa, Svjetski savez slijepih je takođe izdao Saopštenje za javnost, u kojem se navodi sljedeće:
„Koristimo ovu priliku da se zalažemo za politike, zakone i odgovarajuću infrastrukturu u svim zemljama članicama, kako bi se omogućilo nezavisno i sigurno putovanje osoba oštećenog vida do njjhovih domova, obrazovnih ustanova, radnog okruženja i kroz zajednicu. To je u skladu s članom 9. Konvencije UN-a o pravima lica sa invaliditetom (UNCRPD) koja od zemalja potpisnica zahtijeva da identifikuju i uklone prepreke i barijere i osiguraju osobama s invaliditetom pristup njihovom okruženju, prevozu i javnim objektima. Takođe je u skladu s članom 19. koji kaže da osobe s invaliditetom moraju biti sposobne samostalno živjeti, biti uključene u zajednicu i birati gdje žele živjeti i članom 20. koji kaže da treba podsticati ličnu pokretljivost i nezavisnost, olakšavanjem i omogućavanjem pristupačne obuke za vještine samostalnog kretanja i pristupa mobilnim pomagalima.
Pored toga, cilj 11 ciljeva održivog razvoja naglašava važnost uključivanja gradova i naselja u Sigurne za sve. Potrebno je da zemlje rade na postizanju ovog cilja, jer će univerzalni pristup eliminisati neke izazove sa kojima se susrijeću osobe oštećenog vida - korisnici bijelog štapa u zemljama članicama.
Dok obilježavamo ovaj važan dan, nadamo se da kreatori politike prepoznaju važnost prava osoba oštećenog vida, da samostalno i sigurno putuju u univerzalno pristupačnom okruženju i koriste bijeli štap.”
Putem ovog proglasa, a u ime osoba oštećenog vida, čija prava promovišemo, štitimo i nastojimo da ih unaprijedimo, dužni smo podsjetiti cjelokupnu javnost i apostrofirati neke od najznačajnijih problema koji svakodnevno dotiču ove osobe:
 Izrazito je prisutna nepristupačnost fizičkog okruženja za osobe oštećenog vida u današnjoj Crnoj Gori, jer postoji svega dvadesetak ozvučenih raskrsnica na teritoriji svih opština i Glavnog grada – Podgorice. Saobraćajna nekultura, nepropisno parkirani automobili, vozači koji svojim automobilom bez griže savjesti svakodnevno zauzimaju mjesta rezervisana za osobe sa invaliditetom, rijetki slučajevi represivnog postupanja pripadnika saobraćajne policije prema nesavjesnim vozačima i još mnogo faktora, znatno otežavaju samostalnost ovih osoba i karakteristični su za cijelu Crnu Goru.
 Ne postoje reljefne, taktilne staze na ulicama, trotoarima, u javnim ustanovama i zgradama velikih unutrašnjih površina poput trgova, parkova, aerodromskih zgrada, tržnih centara i sl, koje bi olakšale orjentaciju i samostalno kretanje osoba oštećenog vida.
 Inkluzivno obrazovanje je još uvijek daleko od zadovoljavajućeg nivoa razvoja, a škole uglavnom nijesu opremljene osnovnim učilima i pomagalima za ravnopravno sticanje znanja i ove djece.
 Ne postoji Zakon o finansiranju organizacija osoba s invaliditetom i nema sistemskog finansiranja ovih organizacija, JER NIJESU prepoznate kao organizacije od posebnog društvenog značaja.
 Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, te ostvarivanje prava na ličnu invalidninu, za osobe s potpunim oštećenjem vida, je jedan od najaktuelnijih problema sa kojim se bore i Savez i same osobe oštećenog vida. U cilju poštovanja pomenutog zakona, inicirali smo više postupaka protiv Ministarstva rada i mjesnih centara za socijalni rad, koji vrše direktnu diskriminaciju i ne priznaju pravo na ličnu invalidninu osobama potpuno oštećenog vida
 Oblast pristupačnosti informacija osobama oštećenog vida, je polje kojeg treba unaprijeđivati i nešto što zahtijeva kontinuiran rad u cilju objavljivanja informacija u dostupnim formatima (audio-forma, Brajeve oznake, uvećana slova za osobe djelimično oštećenog vida i sl.).
Takođe, nastavićemo sa aktivnostima koje trebaju dovesti do pravnog definisanja i priznavanja faksimila kao svojeručnog potpisa za osobe oštećenog vida, ne prihvatajući status kvo, gdje javne službe i institucije države tretiraju osobe oštećenog vida koje se ne mogu potpisati samostalno kao da nijesu ni pismene.

Uvjereni smo da će inkluzivnije, pristupačnije i ravnopravnije društvo dovesti do boljih životnih uslova za sve OSI u našoj zajednici, stoji u saopštenju koje potpisuje Izvršni direktor Goran Macanović