Rak dojke,mada rijetka  ,moguća je bolest kod osoba muškog pola. 

 Prim. dr Nada Cicmil Sarić – onkolog ističe da se preventivno može djelovati na rak dojke, grlića materice, debelog crijeva. Ove bolesti spadaju u grupu preventibilnih malignih bolesti.

Podići svijest o redovnim preventivnim pregledima kako bi spriječili nastanak bolesti i smanjili stopu umiranja od raka dojke i grlića materice, cilj je radionica koje je organizovala dr Gina Masoničić i realizovala preko NVO “Povjerenje” u saradnji sa NVO“Zdrava Dona Montenegrina“ i sa Srednjom ekonomsko- ugostiteljskom školom.

Rak dojke, iako rijetka, moguća je bolest kod osoba muškog pola. Dijagnostika i terapija je ista kao kod raka ženske dojke.
Bazičnu mamografiju treba uraditi sa 40 godina života i ponavljati je nakon godinu, dvije

Kako prepoznati bolest?

Rak dojke se razvija niz godina. Kada se simptomi jave, već je riječ o manje, ili više uznapredovaloj bolesti. Zadebljanja, „kuglice“, otvrdnuća u dojci, uvećane limfne žlijezde pazuha, promjena boje kože dojke, crvenilo, perutanje, koža izgleda „narandžine kore“, uvlačenje bradavice, iscjedak, značajna asimetrija u veličini dojki, najčešći su simptomi koji se javljaju. Kod izuzetno odmaklih stadijuma može postojati i deformisanje cijele dojke, krvarenje u koži, kao i simptomi sa strane organskih sistema (jetra, pluća, kosti, mozak) u koje bolest najčešće metastazira.

Koji su faktori rizika za rak dojke?

Faktori rizika za razvoj raka dojke su: ženski pol (čini 98 do 99% oboljelih), starenje ( kao prirodan, nezaustaviv biološki proces), nerađanje, kasno rađanje (prvo živorođeno dijete poslije 30. godine života), rana prva menstruacija (prije 12. godine), kasna poslednja menstruacija (nakon 55 godina života), prethodno već ustanovljena dijagnoza maligne bolesti dojke, stanja koja prethode malignim, stanja benignih izraslina u dojkama, gojaznost (posebno povećanje tjelesne težine nakon menopauze), stres, izlaganje dejstvu jonizirajućeg zračenja ( u terapijske svrha kao i zadesno), životni stil (nezdrava ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje cigareta, konzumiranje žestokog alkohola).
O evetualnim rizicima primjene hormonske nadomjesne terapije polnim hormonima u menoauzi, primjeni hormona u toku vantjelesne oplodnje i njihovoj upotrebi u kontraceptivne svrhe duže od deset godina, još uvijek nisu zauzeti konačni stavovi.

Uzrok dobijanja raka dojke?

Do danas nije prepoznat jedinstven uzrok koji dovodi do pojave raka dojke. S druge strane, prepoznati su brojni, iako izvjesno još uvijek ne i svi, fakori rizika koji mogu dovesti do obolijevanja od ove bolesti. Rak dojke zajedno sa rakom grlića materice i debelog crijeva, spada u grupu preventibilnih malignih bolesti. Rak pluća, melanom i rak prostate, samo djelimično i uslovno se mogu ubrojiti u ovu grupu. Ostale maligne bolesti, hematološke i solidni maligni tumor, još uvijek na žalost spadaju u nepreventibilne maligne bolesti.
.
Da li je opasno imati ciste u dojki?

Uopšteno govoreći, ciste predstavljaju dobroćudne tumore. Javljaju se kao šuplje formacije koje mogu da imaju sadržaj ili da budu bez sadržaja. Dojka je mjesto gdje se ciste veoma često javljaju. Još od rane mladosti, djevojke i žene imajuu dojkama ciste različitog broja, veličine i sadržaja. Ako smo u potpunosti sigurni da je riječ o pravoj cisti, onda opasnosti za razvoj raka nema. Međutim, na rubovima cisti ponekada se mogu stvoriti izrasline koje vremenom mogu preći u karcinom. Zbog toga su, kako je u više navrata već spomenuto, redovni samopregledi, redovni ginekološki pregledi i pregledi kod izabranog ljekara, od najvećeg značaja.

Da li može javi kod muškaraca?

Rak dojke kod muškarca se javlja u 1-1,5 ili 2% ukupno oboljelih. Dakle, iako rijetka moguća je pojava ove bolesti kod osoba muškog pola. Dijagnostika i terapija je ista kao kod raka ženske dojke. Bolest je kod muškarca veoma agresivna o čemu se uvijek mora voditi računa.

Da li rak dojke može da izazove spavanje u brusu ili jako stiskanje grudi?

Do sada nije ustanovljeno da su ove stvari i pojave međusobno povezane. Smatram ipak potrebnim spomenuti da je incidenca raka dojki među Afrikankama izuzetno niska i da se dijelom pripisuje rijetkom nošenju brusthaltera pogotovu onih koji mijenjaju normalnu limfatičku cirkulaciju u dojkama (wonderbra; push-up...).

Od koje godine se može raditi mamografija?

Osim u izuzetnim slučajevima, kod postojanja visoke simnje na prisustvo malignog tumora kod žene, ili na osnovu odluke konzilijuma, prije 30. godine života se mamografija ne treba raditi. Bazičnu mamografiju treba uraditi sa 40 godina života i ponavljati je na vrh jedne, dvije ili tri godine, prema procjeni ljekara koji prati pacijentkinju, a u skladu sa prisustvom faktora rizika koje žena ima.

Šta se dešava i šta je kad se peruta koža dojke?

Perutanje kože dojke je na sreću najčešće benigna pojava. Posljedica je ili pojačanog obnavljanja površinskih slojeva kože dojke, menahičkog nadražaja neudobnog veša ili nadražajnih djelovanja samog materijala od kojeg je izrađen grudnjak. Može se javiti i kao posljedica pojačanog znojenja i vlaženja kože, najčešće u donjem dijelu dojke, posebno one koja je voluminozna. Ne treba zaboraviti, da veoma rijetko, perutanje može biti i znak specifičnog oblika raka dojke koji se primarno formira i započinje u koži, Pagetova bolest.

Da li može ponovo da se vrati izliječeni karcinom dojke?

Postoji mogućnost da se bolest vrat, čak i poslije niza godina i liječenja koje je u cjelosti sprovedeno. Zbog ovoga su redovne, periodične kontrole sa nalazima koje ljekar preporuči, najbolji način da se eventualna ponovna pojava bolesti na vrijeme ustanovi, prepozna i uspješno tretira. Ako je bolest po prvi put otkrivena u ranom stadijumu, pravilno dijagnostikovana, liječena i kontrolisana, mogućnost ponovne pojave bolesti se maksimalno smanjuje.

Da li možemo sami po nekim bolovima prepoznati rak dojke?

Osim u krajnim stadijumima bolesti, rak dojke nije praćen pojavom boli. U ranim, začečivim i izlječivim stadijumima, rak dojke se najčešće javlja kao bezbolna promjena smještena uglavnom u jednoj dojci.

Da li je moguće da djevojke prije 18 -te godine ima karcinom dojke?

Rak dojke se prije 18.godine je sasvim izuzetno javlja, ali je njegova pojava moguća. Zbog toga su briga o sebi, načinu života koji djevojka vodi, kretanju i fizičkim aktivnostima, navikama posebno u domenu nekonzumiranja cigareta i alkohola, zdravstvenoj kulturi, prije svega ginekološkom zdravlju i pravilnoj ishrani, samopregledu od 18. godine života, značajna garancija za maksimalno smanjenje rizika za obolijevanje od raka dojke.

Ima li veze kašnjenje menstruacije sa rakom dojke? Ako ne, zbog čega to može biti a da nije trudnoća?

Jajnici su primarni seksualni organi žene, odnosno žlijezde koje luče polne hormone u krv. Dojka je sekundarni seksualni organ koji luči mlijeko, u spoljnu sredinu. U funkcionalnom i u pogledu obolijevanja, jajnici i dojka su usko povezani. S druge strane, poremećaji menstrualnog ciklusa, nisu prouzrokovani bolestima dojke ali mogu posljedično da se na dojku odraze. Kašnjenje menstrualnog ciklusa ako nije u pitanju trudnoća, povezuje se sa čitavom paletom mogućih uzroka: funkcionalnim i trajnim cistama jajnika, policistozom jajnika, šećernom bolešću, drugim oblicima poremećaja funkcije žlijezda sa unutrašnjim lučenjem ( štitasta, nadbubrežna žlijezda, hipofiza), sa načinom ishrane, pretjeranom mršavošću, pretjeranom gojaznošću, promjenom sredine, stresom, uzimanjem nekih vrsta lijekova

Kada opipamo dojke kako da znamo da li imamo rak, ili ne?

Prvi u lancu pregleda dojke je pregled rukama, klinički pregled pipanjem. Ni jedan pregled pojedinačno, ne može ustanoviti ili odbaciti mogućnost postojanja raka dojke. Promjene u dojci koje imaju formu kuglice, odnosno imaju treću dimenziju, volumen, promjene koje su čvrste, neravne, fiksirane a pored toga, ne uvijek, ali često udružene sa uvećanim limfnim čvorovima koje napipamo u pazuhu, stvaraju osnovanu sumnju da je riječ o karcinomu. Na sreću, više od 70% ovakvih „kuglica“ su dobroćudne naravi. Da bi dijagnoza bila tačna i konačna,neophodno je pregled dopuniti sa mamografijom, ultrazvukom, biopsijom i histopatološkom analizom promjene.