Veganstvo i vegetarijanstvo postaje stil života tinejdžera, trend u porastu.

Način ishrane mijenja se iz raznih razloga – radi zdravlja, vjere, duhovnosti, brige za životinje, filozofije, ali i zbog trendova, poistovjećivanja sa javnim ličnostima... Ljekari dijetolozi su izričiti- Crveno meso je hrana koju ne treba izbaciti iz ishrane.

Piše: Biljana Dabić

Veganstvo i vegetarijanstvo, dva načina ishrane često se poistovjećuju, a uprkos razlikama, osnova im je zajednička – na meniju nema mesa.
I jedni, i drugi, ubjeđivaće vas da jelovnik lišen tih namirnica donosi veliku dobrobit organizmu, ali naučnici, dijetolozi upozoravaju i na moguće negativne posledice po zdravlje zbog izbjegavanja mesa i proizvoda životinskog porijekla

Dr Snežana Barjaktarović Labović specijalista higijene, dijetolog ističe u ishrani djece i omladine trebaju da budu zastupljene sve namirnice.

-Djeca i omladina treba da jedu sve namirnice. Na pitanje kada treba da se izbjegava neka hrana, odgovor je - jedino ako ste alergični na nju. Svi treba da jedemo namirnice iz svih grupa, i žitarice, i voće, i povrće, i meso, i mliječne proizvode...I naravno da pijemo dosta vode. Vegetarijanska i veganska ishrana jesu postale neki vid pomodarstva. Kad pitate nekog adolescenta, mada su uglavnom djevojke, kao što sam imala priliku da razgovaram sa njima tokom radionica, oni zapravo uopšte ne znaju zašto su vegetarijanci. Najčešće zato jer je vegetarijanac neki njen fan, pjevačica koja redovno publikuje šta jede. Ili, je njena drugarica koju voli već započela takav način ishrane, kaže dr Barjaktarović Labović .

Međutim, ističe doktorka, djeci treba objasniti kad isključe crveno meso iz jelovnika to rezultra anemijom, a anemija je jako česta hronična, nezarazna bolest.
- Ako na anemiju koja je inače veoma zastupljena pogotovo kod ženske poluplacije dodate smanjen unos, ili potpuno neunošenje namirnica koje su bogate gvožđem to je veliki problem. Crveno meso je hrana koju ne treba izbaciti iz ishrane. Takođe, nije ni hrana za svaki dan. Treba napraviti neke balansirane jelovnike i crveno meso konzumirati dva tri puta nedeljno, pogotovo djeca u rastu i razvoju, žene u reproduktivnoj dobi iz razloga jer je to najbolji izvor gvožđa za naš organizam. Postoji mnogo tako zvanih “gvožđevitih “ namirnica biljnog porijekla, ali naš organizam najbolje usvoji gvožđe iz crvenog mesa, objašnjava dijetolog.

Veganstvo i vegetarijanstvo je u porastu.

-Pored toga što su vid trendova, postoje lobiji koji imaju novac, moć, reklamu koja utiče, na žalost, negativno i to nije dobro, kaže dr Snežana Barjaktarović Labović specijalista higijene, dijetolog

Uz trendove, paralelno vode se kampanje pa se može čuti – crveno meso je kancerogeno!?
-Crveno meso nije kancerogeno. Možemo da pričamo o kancerogensti hrane u odnosu na ukupan unos. Ono što jeste kancerogeno, pogotovo ako se svakodnevno i prekomjerno konzumira to su suhomesanti proizvodi, ističe dr Barjaktarović Labović savjetujući balansiranu ishranu i adekvatnu fizičku aktivnost- vodite računa šta jedete, koliko jedete, kuvajte i pecite umjesto prženja i pohovanja, dan počnite doručkom, vodite računa kada jedete i jedite na 3, 5 sata.

Prije donošenja odluke o promeni načina ishrane posavjetujete se nutricionistom, ljekarom.