Stambeno zbrinjavanje Roma predstavlja najveći problem za njihovu integraciju u regiji.
Rješavanje ovog pitanja zahtijeva cjelovit pristup – kombinovanje različitih nivoa podrške i saradnje. Prema preliminarnim rezultatima Regionalnog istraživanje Roma UNDP-a i Svjetske banke, procenat "teške materijalne deprivacije" (indeks EU kojim se mjeri nemogućnost da se priušte osnovne stvari za normalan život) kreće se od 83% do 94% među ugroženim Romima u regiji.
Biljana Dabić
Dvodnevna konferencija pod nazivom „Cjelovit pristup stambenom zbrinjavanju Roma u regionu proširenja“, u organizaciji akcionog tima projekta Integracija Roma 2020 (RI2020) Vijeća za regionalnu saradnju, počela je u četvrtak u Baru.
Orhan Usein, vođa akcionog tima RCC-ovog projekta RI 2020 otvorio je konferenciju.
-Da bi se pitanje stambenog zbrinjavanja Roma riješilo na najadekvatniji način, sve regionalne ekonomije trebaju tražiti načine da osiguraju održivo finansiranje i stambeni fond, ne samo putem novih modela finansiranja, nego i korištenjem praznih stambenih zgrada i smanjenjem dugoročnih troškova stambenog zbrinjavanja. Takođe, je neophodno da se Romi kao manjinska grupa jasno uvrste u prioritete u zakonskim propisima o stambenom zbrinjavanju, te da se uvedu afirmativne i posebno osmišljene mjere u skladu sa njihovim potrebama, rekao je Usein.
Prema jegovim riječima, mnoga domaćinstva Roma još uvijek nemaju pristup vodi iz slavine i javnom kanalizacijskom sistemu, niti se njihov otpad odvozi. Iznenađujući broj ugroženih romskih domaćinstava nemaju toalet u objektu stanovanja.
-Poboljšanje ove situacije je minimalan preduslov za pristojan život i dalja unaprijeđenja u drugim područjima života Roma u regiji, dodao je Usein.
Barbara Rotovnik, savjetnica za vladavinu prava i pretpristupni proces u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori kazala je kako ista studija pokazuje da je Crna Gora suočena sa izazovima u poboljšanju socio-ekonomskog položaja marginalizovanih Roma i Egipćana, jer velika većina njih još uvijek stanuje u lošim uslovima, mnogi u izolovanim naseljima, a skoro polovina domaćinstava nije legalizovana.
-Nakon uspješnog zatvaranja kampa Konik II zahvaljujući obezbjeđivanju socijalnog smještaja, nadležni organi u Crnoj Gori trebaju se pozabaviti pitanjem stambenog zbrinjavanja domicilnih Roma i rizikom od deložacija u drugim opštinama, zaključila je Rotovnik.
Leon Gjokaj, generalni direktor Direktorata za unaprijeđenje i zaštitu prava manjinskih naroda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore i nacionalni kontakt za pitanja Roma ponudio je detaljniji pregled unaprijeđenja uslova stanovanja za Rome i Egipćane u Crnoj Gori i napora koje je uložila Vlada Crne Gore na integraciji Roma u drugim oblastima.
Na konferenciji će biti predstavljena komparativna analiza zakonskih propisa o legalizaciji i socijalnom stanovanju u regiji, kao i pregled praktičnih primjera integralnih inicijativa za stambeno zbrinjavanje i uključivanja cjelovitog pristupa stambenom zbrinjavanju u IPA programe, te diskusija o mogućim daljim koracima.
Ovaj skup je ujedno i prilika za predstavnike ekonomija iz regije proširenja, OCD, međunarodne organizacije, donatore i ostale da razmijene iskustva u stambenom zbrinjavanju Roma i razmotre nove strategije za rješevanje ovog problema.
Cilj ovog skupa na kojem se okupilo više od 80 javnih zvaničnika sa Zapadnog Balkana i iz Turske je da se predstavnici ministarstava zaduženih za pitanja integracije Roma informišu o mogućnostima za poboljšanje uslova stanovanja za Rome, uz poseban fokus na legalizaciji i obnovi romskih naselja i socijalnom stanovanju, zauzimanjem cjelovitog pristupa stvaranju održivih uslova za život.
Očekuje se da će zaključci sa konferencije doprinijeti formulisanju regionalnog pristupa stambenom zbrinjavanju Roma i budućih programa stambenog zbrinjavanja finansiranih iz nacionalnih i donatorskih sredstava.
