Kada bismo svakome mogli da damo pravu količinu hrane i vježbanja, ni premalo, ni previše, našli bismo najsigurniji put do zdravlja. Ovo je govorio Hipokrat skoro 500 godina prije nove ere.

Piše:B.Dabić

Pravilna ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čovjeka.

Kako se pravilno hraniti? Na jedno kako,brojne poučne preporuke poslate su sa edukativnog predavanja koje je upriličeno povodom Svjetskog dana hrane - 16. oktobra, u organizaciji državnih ustanova i nevladinog sektora.

Dr Snežana Barjaktarović Labović specijalista higijene, subspecijalista dijetoterapije u Domu zdravlja Bar, ističe da hrana daje energiju, ali ne obavezno i hranljive materije, pa treba polaziti od toga šta jedemo, kada, koliko.

- Četiri su pravila ispravne ishrane: šta jedemo - izbor zdrave hrane, koliko jedemo - količina hrane koju jedemo. Danas su obroci znatno veći i energetski bogatiji nego prije 20 ili 30 godina. Takođe, važan je način pripreme hrane i ritam obroka. Hranu bi trebalo kuvati, ili peći sa minimalnim dodavanjem masnoće, koja bi trebalo da bude tečna, na primjer ulje. Ritam obroka je važan i trebalo bi da doručkujemo u prvih pola sata nakon buđenja, a svaki naredni obrok trebalo bi da bude za tri, ili tri i po sata. Postoji i peto pravilo, vrlo važno, a to je fizička aktivnost. Svako od nas treba da izdvoji sat dnevno za neku vrstu fizičke aktivnosti ili šetnju umjerenog intenziteta u trajanju od 45 minuta, kazala je dr Snežana Barjaktarović Labović, predsednica CEAZ.

Prema njenim rečima, navike građana u Crnoj Gori, kada je u pitanju pravilna ishrana, nisu dobre. Malobrojna istraživanja pokazala su učestalo preskakanje obroka, konzumiranje hrane koja ima visoku energetsku vrijednost i gustinu, koja je masna i slatka, kao i da građani redovno konzumiraju velike količine prostih šećera.

Dr Barjaktarović Labović kaže da je ugrožena i naša najmlađa populacija. Ovakvim akcijama pokušava se doprijeti do roditelja, nastavnika, vaspitača i skrenuti pažnja na značaj pravilne ishrane za dobro zdravlje, jer dobro zdravlje uslovljava kvalitet života. Dr Labović je pohvalila učenike Srednje ekonomsko- ugostiteljske škole koji su napravili kratki film kojim su željeli ukazati na navike ishrane svojih vršnjaka.

-Može se užina kupiti u mega marketima, recimo banana, ili sendvič sa integralnom kiflom. Sa druge strane, savjeti koje često možemo pročitati na različitim portalima, društvenim mrežama često su daleko od istine i nauke. Brokuli spriječava tumor. Ne jedite višnje i sir, to su netačne preporuke na internetu, kaže dr Labović, a konkretno preporučuje - svaki dan minimalno 8 čaša vode.

Internista dr Gina Masoničić saglasna je i ističe- neka voda bude vaše omiljeno piće.

-Ja biram česmovaču, kaže dr Masoničić.

Doktorka je prezentovala “formula zdravlja”- vodećeg stručnjaka iz kardiologije prof.dr Miša Ostojića
0-3-5-140-5-3-0.

-Nula cigareta. Broj tri- 3 kilometra šetnje, ili 30 minuta minimalno tri puta nedeljno. Pet obroka tokom dana, ali ograničenih. To ne podrazumjeva nekoliko kilograma voća, (dnevno voća do 400 grama). Gorni pritisak za odrasle 140.Ko ima pritisak preko ove granice mora da se liječi. Cifre pet i tri su parametri holesterola (dobrog i lošeg) Poslednja nula u ovoj formuli označava – da nema gojaznosti, kaže dr Masoničić.

Psiholog Nataša Šljivić u izlaganju na temu-Psihologija ishrane ukazuje na pogrešne trendove djece kojima je brza hrana sastavni dio stila života koji je pogrešan.
-Prosto je nezamislivo da vidite dijete da donese sendvič od kuće u školu za užinu. Možda bi bio i izvrgnut podsmjehu, ruganju. Brza hrana je postala stil života. Djeci je ljepše ono što je “moderno”, podsvjesno to može biti i bunt prema pravilu, onom što nude roditelji, ljekari, kaže psiholog Šljivić dodajući da hrana ima veze sa mentalnim zdravljem. Tri osnovna poremećaja u ishrani su anokreksija, bulimija i prejedanje. Iza ovih poremećaja, navodi psiholog, su problemi u mentalnom zdravlju.

-Zauzmite kritičan stav prema dijetama kojima nas obasipajuju sa svih strana. Često učenicama sugerišem da analiziraju svaku informaciju do koje dođu, da je kritički promatraju, da ne prihvataju zdravo za gotovo, jer toliko je oko nas trikova i udica o savršenim dijetama, o instant zdravlju, psihološkim savjetima tako da je jedan od značajnih zadataka da razmišljamo i naučimo odvajati bitno od nebitnog, iza koje informacije stoji znanje i struka. Fizička aktivnost i relaksacija trebali bi biti stil življenja, posebno kod mladih ljudi, zaključila je psiholog Šljivić, pomoćnik direktora u Gimnaziji Niko Rolović.

Profesor Ana Barjaktarović zajedno sa učenicima Srednje ekonomske škole ukazali su na značaj higijene hrane, zašto se uvodi HACCAP...

Svjetski dan hrane u Baru su zajedno obilježili predstavnici nevladinog sektora i državnih ustanova, brojnim aktivnostima : edukativnim predavanjima besplatnim pregledima, a u supermarketu “Voli” organizovana je provjera osnovnih zdravstvenih parametara kod građana.

Osnovne zdravstvene parametre na Svjetski dan hrane u “Voliju” provjerilo je 95 građana, u organizaciji Doma zdravlja, NVO Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja - CEAZ i NVO Povjerenje. Priključile su im se i tri srednje škole iz Bara: Srednja stručna škola, Srednja ekonomsko ugostiteljska i Gimnazija “Niko Rolović”.