Da li je LNG terminal „nasukana investicija“?

Sonja Jovanović/ Primorski me: Izvještaj sa današnjeg Otvorenog parlamenta .
Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić najavio je, nakon održavanja sjednice Otvorenog parlamenta na temu potencijalne izgradnje LNG terminala u Baru, da će, u svojstvu poslanika i člana Odbora za turizam, poljoprivredu i prostorno planiranje, podnijeti zahtjev za kontrolno saslušanje ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića, a na temu gradnje i planova po pitanju LNG terminala i planovima za Volujicu i nekadašnje strelište. Potpisom 13 odbornika, ova tema mogla bi se naći i na sjednici SO Bar, kazao je Nenezić.

„Za tu sjednicu, poziv bi bio upućen svim institucijama koje su nadležne, kao što je bio upućen i danas – i Vladi Crne Gore, i resornim ministarstvima i JP Morsko dobro. Da li će doći, pretpostavljamo da ne, ali o ovoj temi će se i dalje raspravljati u ovom domu“, kazao je Nenezić.

Potencijalna izgradnja LNG terminala u Baru bila je u fokusu šestog zasjedanja Otvorenog parlamenta, koje je održano pod sloganom „Bar se mora čuti“. Otvarajući sjednicu, Nenezić je iskazao zadovoljstvo velikim odzivom građana i naglasio da je, nakon prve sjednice, koja je bila podvećena vršnjačkom nasilju i koja je okupila predstavnike učeničkih parlamenata, ovo najbrojnije zasjedanje do sada.

„Ovo je pokazatelj velike svijesti i odgovornost svih koji žive u Baru da probamo da rješavamo probleme naše zajednice. Ne želeći da lično komentarišem odluke 43. Vlade, pozvali smo relevantne ljude, od struke – i oni koji su ovo problematizovali i oni koji se bave sličnim djelatnostima, da se obrate prisutnima“, kazao je Nenezić.

Predstavnica Instituta za javno zdravlje dr Amra Kazazović u svom izlaganju osvrnula se na položaj terminala, karakteristike prirodnog gasa i karakteristike metana.

„Sam položaj terminala može biti na vodi i kopnu. Obije opcije imaju i negativne i pozitivne strane. Može doći do zagrijavanja vode ili ispuštanja negativnih materija. Ukoliko govorimo o pozitivnim stranama, takav terminal udaljeniji je od naselja. Kada govorimo o kopnu, loša strana je blizina naselja. Postoje terminali koji su duži niz godina funkcionisali bez negativnih posljedica, ali prethodno su urađene dobre procjene“, kazala je Kazazović.

Ona je pojasnila da je prirodni gas eksplozivan, i naglasila da je od presudnog značaja izrada jasnih, preciznih proračuna o eventualnom načinu širenja plamena.

„Da bi do eksplozije došlo, moraju biti zadovoljena dva faktora – postojanje izvora zapaljenja i tačan omjer gasa i kiseonika u vazduhu. Na svakom koraku bitni su prevencija, rana detekcija i sprečavanje širenja. Ako se na vrijeme detektuje curenje gasa, bitno je pravovremeno reagovati. Treća stvar koja je bitna za gas je njegov kvalitet. Ukoliko mi ne kontrolišemo gas koji stiže kod nas i ako je nižeg kvaliteta, postavlja se pitanje da li će imati nuspojave“, kazala je Kazazović.

Metan je, kako je objasnila, gas koji nema specifičan miris, nije otrovan, ali se ponaša kao gas zagušljivac.

„Ako se nađe u zatvorenom prostoru, on krade kiseonik. Rastom procenta metana, smanjuje se količina kiseonika, što kod ljudi može dovesti do vrtoglavice, mučnine…“, precizirala je Kazazović i zaključila da je u cijeloj problematici, najvažnija edukacija – i budućih zaposlenih i građana.

Predstavnica CEE Bankwatch Network, koordinatorka za dekarbonizaciju sektora daljinskog grijanja na Zapadnom Balkanu Nataša Kovačević podsjetila je da se Crna Gora, potpisivanje Pariskog sporazuma, obavezala da će odustati od upotrebe fosilnih goriva do 2050. godine.

„Benefit Crne Gore je što nismo zavisni od fosilnog gasa. To se pokazalo tokom agresije Rusije, kada je došlo do restriktivnih politika. Mi to u Crnoj Gori nismo osjetili. Crna Gora ne može sebi da priušti dvije energetske tranzicije. Živimo u doba klimatske krize, moramo da ramotrimo i kojim novcem raspolažemo. Ovo je velika investicija, vrijedna oko milijardu eura. Treba li da se ponovo kreditno zadužujemo? Izgradnja terminala nije ekonomski isplativa za nas. Ako se izgradi do 2030. godine, imaćemo postrojenje koje će raditi 20 godina. To nije održivo i nije ekonomski isplativo“, kazala je Kovačević i dodala da trenutno u regionu postoji 6 LNG terminala, od kojih neki ne posluju dobro.

„Završićemo sa nasukanom investicijom“, jasna je Kovačević.

Ona se osvrnula i na uvozna zavisnost i podsjetila da će u procesu pristupanja EU jedna od obaveza energetska nezavisnost.

„Da li uvozeći gas iz drugih zemalja postajemo energetski nezavisni? Ako pričamo o gasnoj infrastrukturi, to je azerbejdžanski gas, a to je opet ruski gas. Mi opet finansiramo autoritarne režime i ništa nismo napravili. Govorimo o uvoznom gasu pored naših izvora energije. Imamo velike energetske gubitke na mreži i umjesto da se usmjerimo na rješavanje tog problema, mi idemo ka fosilnim gorivima. To mi je neshvatljivo i neprihvatljivo. Tvrdim da Crna Gora ne može da dostigne energetsku samostalnost ako se krene u ovom pravcu. Pritom, planira se gasna elektrana u Pljevljima, iako je u prostornom planu nema i nije jasno kako će doći do te tranzicije“, navela je Kovačević.

Govoreći o bezbjednosti, navela je primjer Holandije, gdje su terminali udaljeni najmanje 17 km od obale.

„Gdje treba ovaj terminal da bude. Ispred Bara su staništa dobrog delfina, a ispred Ulcinja morske medvjedice, zaštićene vrste na svjetskom nivou. Nikako ne bismo smjeli da dopustimo da budemo zavisni od uvoznog gasa i radimo infrastukturu u smislu fosilnih grijanja, moramo se okrenuti drugim sistemima grijanja i hlađenja. Bar ima fantastične potencijale, ovo je grad na primorju koji ima najbolju pvezanost sa regionom, to su kapaciteti koji treba da se bolje iskoriste i ne treba pristajati na bilo šta. Kada govorimo o LNG terminalu, dešavaju se nesreće sa smrtnih ishodima. A mi nismo dobri u kontrolama većih postrojenja“, ocijenila je Kovačević.

Advokatica Vesna Čejović istakla je da ovo nije političko pitanje, već pitanje svih građana, „imajući u vidu da bi realizacija ovog kontroverznog projekta uticalo na ekologiju, ambijent, zdravlje ljudi“.

„U nepotpisanom memorandumu Vlade navodi se da postoje određene povjerljive informacije koje se ne mogu iznositi. Za ovako krucijalan i sudbonosan projekat, to nije adekvatan način komunikacije sa građanima. Javna rasprava o prostornom planu započeta je ovih dana i ovo je pravi trenutak da o ovome raspravljamo. LNG terminal gradio bi se u samoj luci, a neposredno pored i termoelektrana, koja bi bila priključena na crnogorsku elektro-mrežu… Predviđeno je da se studija uticaja na životnu sredinu radi prije početka gradnje, a ne planirana gradnje. Nije procijenjeno da će biti rađena studija uticaja na zdravlje. Postavlja se i pitanje kako će se plaćati ta struja. Sve ovo radi se u trenutku kada se u Evropi ne predviđa gradnja nijedne nove gasne termoelektrane, već njihovo postepeno gašenje, a ide se na smanjenje upotrebe gasa već u narednih nekoliko godina za 50 odsto. Ako uzmemo primjer Hrvatske, ona je nedavno donijela odluku da jednu od termoelektrana transformiše u solarnu elektranu i teretanu na vodonik. U Italiji će LNG terminali za nekoliko godina biti potpuno nepotrebni“, kazala je Čejović i upitala – „Da li naša vlast treba jednu od šest opština da žrtvuje i kako su zvanično rekli iz Ministarstva kapitalnih investicija „termoelektranu u Pljevljima zamijene za termoelektranu u Baru“.

„Ja mislim da niko na to nema pravo“, zaključila je Čejović.

Prvi oficir na broda LNG gasa Miloš Mirković, zaposlen na jednoj od najvećih energetskih kompanija na svijetu Shell i najvećem brodskom prevozniku Qatar Gas Transport company, sa radnim iskustvom dužim od deset godina na brodovima za prevoz tečnog gasa (LNG) i operacijama na svim najvećim svjetskim LNG terminalima, govorio je o ličnom iskustvu rada na prevozu tečnog gasa. Tokom ukrcaja, prevoza i iskrcaja metan se nalazi u potpuno zatvorenom sistemu, podvukao je Mirković.

„Velika je ekspanzija u tom sektoru i ne znam odakle informacije da je ta tehnologija na izdisaju. Njemačke je prošle godine izgradila tri uvozna terminala. Što se tiče upotrebe LNG-a, iz mog ličnog iskustva, koristi se za termoelektrane u najvećem procentu. Najveći uvoznici su Kina i Južna Koreja. Oni su ranije koristili elektrane na ugalj, a prešli su za njih na svakako skuplji gas„, naveo je Mirković.

Građane, saglasan je Mirković, najviše interesuje bezbjednosni sektor.

„Mi generalno nemamo povjerenje u naše institucije, ali, morate da znate da takav terminal ne bi nikad bio prepušten jednoj kontroli ili samo državi. Naftne kompanije su umrežene, postoje posebne, vrlo rigorozne kontrole. Kada jednom ne prođete inspekciju, momentalno se blokiraju operacije. To su ogromni finansijski gubici i operater ne smije da dozvoli sebi da bude isključen. U narednih 20,30 godina sigurno će biti ogromna ulaganja u gasne izvore i ova tehnologija držaće primat“, smatra Mirković.

U opširnoj diskusiji učestvovali su Zoran Vojvodić, Miloš Šušter, Neđeljko Đurović, Bogdan Ljutica…

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, zaključujući sjednicu, kazao je da se „ovdje ne radi o nama ili našim precima, već budućim generacijama“.

„Došlo je do ozbiljne promjene u organizaciji društveno-političkog života, danas živimo u potpuno neuređenom sistemu, gdje se stepen odgovornosti na lokalnom nivou ne može utvrditi jer su sve odgovornosti sa lokalnog nivoa oteta, pa i one izvorne ingerencije koje se tiču određenog grada i opštine. Volio bih da smo ja ili predsjednik parlamenta u poziciji da donosimo određene odluke i stanemo iza njih. Danas je situacija drugačija. Želim da istaknem da svi segmenti današnje diskusije upućuju na samo jedno – mi nemamo vredniji resurs od prostora. Mala zemlja, mali resurs, prostora imamo toliko koliko imamo. Da li smo se u prethodnom periodu odgovorno odnosili prema tom resursu, nismo, niko od nas. Pođimo od našim imanja i naših baština, koje su napuštene, zapuštene i prepuštene. Ako želite da se bavite razvojem, preduslov su pravila,koja se definišu prostorno-planskom dokumentacijom, koja bi trebala biti konglomerat potreba građana usaglašen sa stavovima struke. Ova skupština je 2020. godine donijela strateški plan razvoja, a primarni su turizam i poljoprivreda. O energetici nema jedne jedine riječi. Kao članovi konsultativne grupe, bili su predstavnici Luke Bar. Ni oni 2020. godine nisu naveli da je pravac razvoja Luke Bar vezam za energetiku. Tako da je ova inicijativa neusaglašena sa planom Opštine Bar“, naveo je Raičević.

On je zaključio da će kao građanin podržati svaku incijativu koja ide u pravcu očuvanja ili pravilne valorizacije ovog prostora.

„Moj eksplicitni stav je da sam eksplicitno protiv izgradnje LNG, LPG ili bilo kojih drugih terminala vezanih za Luku Bar, kao što sam bio protiv i otvaranja koncesionih područja na teritoriji naše opštine. Dok sam ovdje, moj stav će biti jasan. Interes grada je ono što će biti sjutra. Nema važnijeg plana od prostornog plana Crne Gore. Ovo je primjer kako se brane interesi i stvara prostor za buduće generacija koje će stasavati u ovom gradu“, kazao je Raičević.