Sinoć na sceni u Starom gradu. izvedena junačka balada „Banović Strahinja“
Pjesmu o banu Strahinjiću ispjevao je Starac Milija, a zapisao Vuk Stefanović Karadžić i predstavlja jedan od dragulja crnogorske usmene književnosti. Reditelj je kao osnovu za komad uzeo originalnu epsku pjesmu, ali i istoimenu dramu Borislava Mihajlovića Mihiza. Dramski tekst je na mađarski prevela Rozi B. Brešćanski, dok je za epsku pjesmu korišćen prevod Ištana Aga.
„’Banović Strahinja’, kako je Vuk naslovio pjesmu o banu Strahinjiću, jedan je od dragulja narodne usmene književnosti i usamljen primjer da centar epskog pripovijedanja ne zauzima događaj, već junak. U centru naše predstave je pripovijedanje, odnosno pjevanje sâmo. Epska pjesma je povod da u pozorištu potražimo iskre iz ognjištā oko kojih smo se nekada okupljali i slušali priče koje su uspostavljale, ali i propitivale, velike narative na kojima su formirane naše zajednice. Motiv nipošto nije žudnja za velikim narativom. Savremenost nas iznova uči da su upravo veliki narativi najčešći izgovor za upotrebu sile. Naša želja je da u fragmentima Milijine pjesme i Mihizove drame pronađemo male, ljudske priče unutar jednog mitskog narativa. Jer nam je danas više nego ikad potreban „netko“ ko će ethos staviti ispred sile“, zapisao je reditelj ove drame na mađarskom jeziku Mirko Radonjić.
Ervinu Palfiju nije prvi put da sarađuje sa Radonjićem u subotičkom pozorištu.
„Prvi put nam je režirao roman „Tristram Šendi“ Lorensa Sterna. Taj naš zajednički rad je bio veoma lijepo iskustvo jer je Mirko nevjerovatno energičan, sa suludim i sjajnim pozorišnim idejama. Do tada nisam radio sa takvim rediteljima, jedva sam čekao da dođe opet. Donio je materijal „Banović Strahinja“ ali ne Mihizov tekst već nešto što izlazi iz epske pjesme. Mi Mađari, koji kao manjina živimo u Vojvodini, nismo upoznati sa stavom prema pjesmi o Banović Strahinji kao što su to ljudi u Srbiji i Crnoj Gori, stoga nam je bilo čudno i neobično kad je trebalo da se uvučemo u taj ’feeling’. Mirko je bio lokomotiva koja nam je davala energiju i doprinosila da imamo pozitivan stav prema ovoj epskoj pjesmi“, kazao je Palfi dodajući da reditelj Radonjić konstantno traži da imaju komunikaciju sa publikom.
„Nemamo četvrti zid kao u klasičnim predstavama, ovo je neki potpuno drugačiji ’trip’ nama glumcima. Zahtjevno je ali je i izazov za glumca da bude prisutan svih 80 minuta koliko traje predstava i da bude uvijek na vrhunskom nivou. Scena je drugačija od one koju imamo u Subotici, atmosferu čini arhaičnom. Neki su gledaoci, doduše, bili daleko ali je naša unutrašnja atmosfera bila fina, intimna“, zaključio je Ervin Palfi.
U predstavi, osim Palfija, igraju Hermina G. Erdelji, Dina Dedović Tomić, Tamaš Hajdu, Arpad Černik, Čaba Ralbovski i Akoš Njari koji su ispraćeni aplauzom brojnih poklonika pozorišne umjetnosti.
