Vlada ne može zaustaviti inflaciju, može umanjiti posljedice.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović u intervjuu portalu CdM je kazao da je Crnoj Gori potrebna nacionalna avio kompanija, te poručio da treba raditi na povećanju broja aviona kako bi tokom čitave godine bili povezani sa što više destinacija širom svijeta. On poručuje da Vlada ne može zaustaviti inflaciju, to ne može niko, ali ono što može je da umanji posljedice.

Đurović nema dilemu da treba vratiti trajektnu liniju Bar – Bari.

Između ostalog, Đurović je rekao da će Vlada nastaviti da koristi mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi ublažili efekte inflacije, ali u isto vrijeme rade i na novim politikama koje će pomoći građanima i privredi.

CdM: Rekli ste da ćete pokrenuti sve zakonske mehanizme i u saradnji sa institucijama sistema dati puni doprinos da Stari grad Bar u što skorije vrijeme valorizuje svoje univerzalne vrijednosti i nađe se na UNESCO listi svjetske kulturne baštine, jer to i zaslužuje. Da li ste nešto već uradili na tom planu?

Đurović: Meni kao Baraninu, a sada i ministru zaduženom za turizam ova tema je posebno važna. Valorizacija Starog grada Bara je nešto što zahtijeva ozbiljna finansijska sredstva i stručnu pomoć i zato smo sa ministarstvom kulture pokrenuli priču da se tom istorijskom lokalitetu da puni značaj. U toku su aktivnosti da se kroz saradnju svih nadležnih institucija pronađu sredstva za obnovu djelova Starog grada kao i da se intenziviraju aktivnosti da se u što skorije vrijeme on nađe na UNESCO listi svjetske kulturne baštine, jer to i zaslužuje. Takođe, promišljamo i o svim propratnim aktivnostima kojima bi se ovaj lokalitet i njegova ponuda još bolje uvezali u ukupni turistički sadržaj države.

CdM: Da li Vlada ima plan kako da riješi situaciju sa ToMontenegro? Hoće li nacionalni avio- prevoznik opstati?

Đurović: Više puta sam iskazao ono što je moj lični stav, a to je da Crnoj Gori treba nacionalna avio- kompanija i da treba raditi na povećanju broja aviona kako bismo tokom čitave godine bili povezani sa što više destinacija širom svijeta. Ne možemo govoriti o našoj zemlji kao avio- destinaciji ako nemamo adekvatnu dostupnost. Sa tog aspekta, Air Montenegro, po mom mišljenju, treba pojačati letovima ka zapadnoj Evropi, Skandinaviji i zemljama Bliskog istoka. No, kao što znate, Vlada je kolektivni organ i vjerujem da će po pitanju nacionalnog avio – prevoznika sagledati sve aspekte i donijeti najbolju odluku u korist svih nas.

CdM: Hoće li i kada Crna Gora vratiti trajektnu liniju Bar – Bari? Koliko novca bi za to bilo potrebno, u prvom redu da li država ima novca za kupovinu broda?

Đurović: Vraćanje trajektne linije Bar – Bari, po meni je od najvećeg značaja kako za grad Bar tako i za cijelu Crnu Goru. Uz nedavnu kupovinu akcija Luke Bar od strane države sa ciljem njenog ponovnog objedinjavanja u jedno preduzeće, obnavljanje ove saobraćajne linije bilo bi pun pogodak. Kao što znate, ta linija je godinama povezivala Crnu Goru i Italiju i omogućavala kako opštini tako i ostatku države intenzivnu ekonomsku saradnju i dolazak turista iz Italije tokom cijele godine. Premijer Abazović je još ljetos započeo razgovore na tu temu sa upravom kompanije Morfimare a Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma učiniće sve da se intenzivno uključi u pregovore. 

CdM: Kazali ste da Crna Gora bilježi konstantan rast stranih direktnih investicija. Koliko iznose strane direktne investicije i ko su najznačajniji investitori?

Đurović: Prema posljednjim podacima Monstata, u prvih 10 mjeseci ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 932 miliona eura, što je rast od 37,5 odsto u odnosu na 2021. ili 66,5 odsto ako govorimo o neto prilivu (663,5 miliona eura). Kada su u pitanju investitori, oni dolaze iz Srbije, Rusije, Švajcarske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Njemačke, Italije i Turske.

CdM: Da li kriza u Crnoj Gori odvlači investitore i u kojoj mjeri?

Đurović: Svaka nestabilnost u zemlji, pa i ona političkog karaktera ima uticaja na strana ulaganja. Ipak, vjerujem da podaci za prošlu godinu pokazuju da smo ostali itekako zanimljiva destinacija za strane ulagače i da interesovanje nije smanjeno već, naprotiv uvećano.

Ono što ćemo, kao odgovorna Vlada, nastaviti da radimo je stvaranje konkurentnih i povoljnih uslova kako bismo privukli nove investicije koje su, uz turizam jedan od glavnih pokretača naše ekonomije. 

CdM: Hoće li Crna Gora i kada dobiti neki novi hotel/hotelski kompleks ili rizort najviše kategorije? Ako hoće, gdje je to planirano, ko su investitori?

Đurović: Vjerujem da ste upoznati da je, u okviru programa ekonomskog državljanstva, u ovom momentu u toku izgradnja devet hotela na sjeveru zemlje.

Na Žabljaku se gradi hotel „Durmitor Hotel and Villas“, po mješovitom modelu poslovanja, zatim u Kolašinu hotel „Breza“, po kondo modelu poslovanja, hotel „Bjelasica 1450“ po kondo modelu poslovanja, hotel „K16“ po kondo modelu poslovanja, hotel „D“ sa depadansom „E“ po kondo modelu poslovanja, hotelski kompleks „Montis hotel & resort“ po kondo modelu poslovanja, hotel „Magnum“ po kondo modelu poslovanja, hotel „B“ po kondo modelu poslovanja i hotel „Kolašin Resort and Spa“, po kondo modelu poslovanja.

Planirano je da se otvaranjem ovih hotela stavi u funkciju 1,129 smještajnih jedinica na sjeveru i otvori preko 800 novih radnih mjesta. Vrijednost tih investicija projektovana je na 113,8 miliona eura i mislim da ne moram govoriti šta to znači u kontekstu razvoja turizma i ekonomije u ovim opštinama, samim tim i državi.

Strateški cilj Crne Gore je da postane visokokvalitetna, cjelogodišnja turistička destinacija, te su naša djelovanja a i rezultati usmjereni ka ostvarivanju tog cilja.
CdM: Građani se stalno žale na rapidan rast cijena prehrambenih proizvoda. Da li i koliko Vlada na to može uticati?

Đurović: Vlada ne može zaustaviti inflaciju, to ne može niko, ali ono što možemo je da umanjimo posljedice koje ostavlja na standard građana. I vjerujem da smo to dosta uspješno radili prošle godine. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, na čijem sam čelu, pratilo je u kontinuitetu cijene osnovnih životnih namirnica i energenata.

Sporazumom sa trgovcima obezbijedili smo redovnost snabdijevanja, ograničili marže na brašno, šećer, ulje i so. Ograničili smo i cijenu peleta dok je Ministarstvo finansija smanjilo akcize na gorivo. Uspjeli smo i da, uprkos kretanjima na tržištu, cijena struje ostane na istom nivou. Dakle, Vlada itekako prati šta se dešava i reaguje kako bi građani što manje osjetili posljedice globalnih ekonomskih šokova. Nastavićemo da koristimo mehanizme koji su nam na raspolaganju kako bi ublažili efekte inflacije, ali u isto vrijeme radimo i na novim politikama koje će pomoći građanima i privredi.

CdM: Kakve su prognoze za 2023.godinu, koliko će biti izazovna? Ulazimo li u stabilnije ekonomske tokove ili ne?

Đurović: Prognoze za ovu godinu su optimistične ali uz dozu opreza. Dobri rezultati u 2022. dobra su osnova da očekujemo dalji oporavak i ekonomski rast. Podsjetiću da je u prošloj godini crnogorska ekonomija, prema brojnim pokazateljima, zabilježila odlične rezultate. U drugom kvartalu imali smo najveći rast bruto društvenog proizvoda u Evropi od 12,7 odsto. Ukupan izvoz robe za 11 mjeseci iznosio je 623,5 miliona eura, gotovo 65 odsto više u odnosu na 2021.

Do novembra, ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 932 miliona eura, što je rast od 37,5 odsto u odnosu na godinu ranije. Stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu iznosila je 13 odsto i najniža je od kada se vrše mjerenja. U turizmu, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, bilježimo ostvarenje od 90 odsto kada su u pitanju dolasci turista i broj noćenja. Sve to, prema podacima Centralne banke, zaključno sa trećim kvartalom generisalo je 916 miliona eura prihoda od turizma, a očekujem da će ukupan prihod za prošlu godinu preći milijardu eura.

Vjerujem da je i usvajanje budžeta za 2023. vrijednog 2,8 milijardi realan i održiv oslonac za sve ono što nas očekuje a što, nažalost, ne zavisi samo od nas.

Globalna kretanja su takva da će se neki negativni trendovi nastaviti i tokom ove godine. Ipak, ne sumnjam da će Vlada, kao i do sada uspjeti da se izbori sa svim izazovima.
Izvor:CDM/foto Miraš Dušević