Veče posvećeno umjetnici Tatjani Burzanović, obilježilo je ponedjeljak, 8. jul na „Barskom ljetopisu“.
Ova, po mnogo čemu zanimljiva autorka, predstavila je publici ispred Dvorca kralja Nikole, svoj doktorski rad, knjigu „Međuodnosi umjetničkih svjetova“. Moderator večeri bila je Nikoleta Dabanović.
Umjetnica, grafička dizajnerka i dizajnerka interijera, profesor na fakultetu, studije je završila u Sarajevu a doktorirala u Beogradu. Njen rad nagrađen je brojnim priznanjima, a ilustrovano bibliofilsko izdanje pjesama Rabindranata Tagore „Himna čovjeku“ dobilo je nagradu na podgoričkom Sajmu knjiga 2007. godine za najbolje opremljenu knjigu. Slike iz ove knjige izlagala je u Podgorici u Dvorcu Petrovića, i tom izložbom je proslavljeno prvi put u Crnoj Gori 60 godina nezavisnosti Indije, a tadašnji ambasador Indije u Crnoj Gori Adžej Svarup nakon toga organizovao je istu ovu izložbu u nekoliko gradova Indije.
Tada je došla i ponuda da ilustruje najljepši dio indijskog epa „Mahabharate“ - Pjesmu o Božanstvu (Bhagavad Gitu). Burzanovićeva je tako za 18 poglavlja ovog svetog teksta uradila 40 ilustracija, a dvojezičnim izdanjem svog doktorskog rada približila je ovo filozofsko djelo ne samo našim narodima, već i onima sa engleskog govornog područja. O reakcijama indijske javnosti na vizuelno izdanje Gite, Burzanovićeva kaže:
„Neuobičajeno je da ja o tome govorim, ali bili su oduševljeni i nisu mogli da shvate kako sam uspjela da prenesem tako njihovu filozofiju, i kako su oni rekli, ja mora da sam neka reinkarnacija. Njihova vjerovanja su takva i oni me smatraju Indijkom. Meni je cijela ta kultura neobjašnjivo bliska i ja sam zaista uživala dok sam je ilustrovala.“
Ova knjiga kroz istoriju predstavljala je nadahnuće za mnoge filozofe i umjetnike zapadnih civilizacija, a Šopenhauer i Hese samo su neki koji su pokušali da daju odgovore na pitanja koje Gita postavlja. Burzanovićeva kaže da je Gita vječno aktuelna i besmrtna knjiga.
„Gita govori o duhu, svježini, o svjetlosti i neprolaznom. Govori o moralnim osobinama koje jesu neprolazne, pa zato je i njena vrijednost neprolazna. Ona je osnov svih svjetskih religija, tako da mislim da bi trebalo da se čita kao nešto što bi nas dovelo do opšteg mira i razumijevanja“, zaključila je Burzanovićeva koja već uveliko radi na ilustraciji Ramajane, takođe indijskog epa.
Specijalni gost večeri bio je Chinmoy Guha, nagrađivani bengalski književnik i profesor iz Kalkute, koji je došao posebno za ovu priliku, kao veliki poštovalac djela Tatjane Burzanović. U svom inspirativnom izlaganju Guha je poručio da gradimo što više ovakvih mostova, kakav predstavlja njegovo prijateljstvo sa autorkom, koji spajaju istok i zapad.
