Izložba „Pustinjska orhideja“ iz ciklusa „Genesis“ Marka Čakalovića otvorena je u Starom gradu Baru.
Brojni posjetioci, uobičajeno za bARS, ali neočekivano s obzirom na lokaciju do koje nije jednostavno stići, pohrlili su ka prostoru ispred Kreativnog haba i njegovom prvom spratu gdje su izloženi radovi likovnog umjetnika koji, prema riječima selektora bARSa, Željka Milovića, „ima tu sudbinu da bude poznatiji u inostranstvu nego u svom gradu“. Milović je izrazio uvjerenje da će ta nepravda biti ispravljena, te da će Čakalović „biti opštepriznat kao veliki umjetnik, što on i jeste“.
Otvarajući postavku, istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić je navela da Čakalović novom izložbom otvara prostor kontemplacije u kojem slike, skulpture, reljefi, kao i ready-made čine korpus jedne višeslojne misaone mreže autora, te da se u njenoj osnovi nalazi duboko promišljanje uloge informacije, ne samo kao nosioca određenog sadržaja, već kao strukture koja oblikuje svijet.
„Čakalović u svojim djelima ne prikazuje poznatu sliku svijeta. Umjesto narativnog prikaza, on alhemičarski rastvara, problematizuje i interpretira virtuelnu stvarnost u složenom simboličko-konceptualnom vizuelnom diskursu cyberpunk estetike... Glavni motiv putem kojeg interpretira svoju zapitanost nad svijetom je ženska figura. Ona se kontinuirano pojavljuje u umjetnikovom opusu kao princip i arhetipski znak plodnosti, intuicije, rađanja ljepote, snage ali, ujedno, ranjivosti i otpora. Žensko tijelo je prostor života, a njeno odsustvo znak praznine, gubitka i posthumanog pejzaža bez nade i utjehe... Najtiši, ali možda najdublji sloj izložbe je usamljenost. Na slikama Marka Čakalovića kao da se odigrava neka tiha borba između postojanja i nestajanja. Usamljene figure, oči koje ne posmatraju već ’trpe’ bez pokreta i dodira, stoje kao svjedoci vremena. Predstavljaju ikone savremenog doba koje bez glasa, krika ili optuživanja – opominju“, kazala je, između ostalog, Gazdić Ilić pozvavši ljubitelje umjetnosti, kojih je bilo preko stotinu, da pogledaju izložbu.
Marko Čakalović nije krio zadovoljstvo atmosferom koja je vladala u Starom gradu tokom otvaranja izložbe, kao i činjenicom da je izazvala veliko interesovanje festivalske publike.
„Dolazak ovolikog broja ljudi u vrh Starog Bara da bi vidjeli moje skulpture, slike, reljefe... za mene je iznenađenje. Drago mi je što smo pokazali barskoj publici da mi, lokalni umjetnici, postojimo, da treba ovdje da nam se pruži šansa i da je neophodno da publika bude što više upućena u naš rad“, istakao je Čakalović, dodajući da ne želi da otkriva mnogo detalja o svojim radovima, niti o koncepciji raskošne izložbe, jer „na taj način publici sve postaje otvoreno“, a njegova je želja da zadrži misterioznost i da svako tumači radove na svoj način.
Akademski vajar Marko Čakalović (Bar, 1984) diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju, odsjek vajarstvo u klasi prof. Pavla Pejovića (2008). Njegov prepoznatljivi opus pripada sferi figuracije sa naglašenim elementima fantastike. Izražava se još i kroz medije klasičnog slikarstva i crteža, kao i kroz eksperimentalne forme u kojima kombinuje umjetničke discipline. Boravio je šest puta u umjetničkoj rezidenciji u Belgiji, gdje je ostavio zavidan broj radova. Učestvovao je na mnogim selektiranim izložbama u zemlji i inostranstvu, šest puta je izlagao samostalno. Veliki broj njegovih radova nalazi se u inostranim kolekcijama (Belgija, Holandija, Francuska, Njemačka, SAD, Malezija, Italija, Poljska, Sjeverni Sudan, Dominikanska Republika, Portugal, Slovačka, Sjeverna Makedonija…). Član je ULUCG od 2009. godine. Osvojio je Godišnju nagradu za skulpturu Fakulteta likovnih umjetnosti, 2007; Nagradu za vajarstvo „Glo Art“ u Belgiji, 2019; nagradu „Drago Đurović“ Vajarske kolonije Danilovgrad, 2022. i osvojio prvo mjesto na Internacionalnoj virtuelnoj izložbi „Godess Art Gallery“ Njemačka, 2024. Živi i stvara u Baru.
