Samostalna izložba Jelene Pavićević Marković pod nazivom „Iskopine“, otvorene u Arhiepiskopskoj palati u Starom gradu, izazvala je veliko interesovanje ljubitelja umjetnosti.
Jelena Pavićević Marković je rođena 1989. godine u Podgorici. Završila je Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ na Cetinju.
Osnovne, specijalističke i master studije završila je na FLU na Cetinju, Odsjek za vajarstvo. Istovremeno je i apsolvent vajarstva na master studijama ALU u Sarajevu.
Organizovala je deset samostalnih izložbi kroz stvaralačke cikluse: Iskopine I i II, Iskopine kao hramovi memorije i iskustva, Zemlja Kosmosu, Aura impulsa, Teraformacije i Logosinteza...
Foto: Sergej Zabijako
O izložbi, nakon izložbe PR Barskog ljetopisa piše:
Samostalna izložba glinenih skulptura„Iskopine“ Jelene Pavićević Marković otvorena je sinoć u Arhiepiskopskoj palati u Starom gradu, kao treći događaj iz likovnog segmenta „Barskog ljetopisa“.
U prekrasnom ambijentu Arhiepiskopske palate izloženo je deset skulptura galerijskog formata vertikalno građenih tehnikom zidane terakote. Skulpture su, uglavnom, montažno komponovane od više zasebnih vajarskih segmenata, bez dodatnih vezivnih materijala. U tome se ogleda namjera umjetnice da izbor materijala bude nosilac značenja, te da zemlja (glina) bude tkivo kojim se prenose njene ideje i stvaralački impulsi.
Djelo Jelene Pavićević Marković, po riječima Dragane Erjavšek,„sugeriše da je čovjek hram u kome se talože i obitavaju iskustva, znanja, posebnosti i skupovi svega onoga na šta nismo mogli uticati, ali čemu smo mogli dati oblik. U skulpturama kojima smo okruženi prepoznajemo naše prošlo i naše naredno popakovano u kocke, kupe i valjke granica koje smo postavili danas. Naći savršenu zemlju za izraz koji u isto vrijeme priziva pretke i namiguje potomcima nije samo matematički proces, već sažimanje po srodnosti. Kad duboko u sebi pronađeš izvore čistote prapočetaka, možeš graditi novi svijet. Iz zimske ogoljenosti budi se priroda. I ove skulpture Jelene Pavićević Marković izgledaju kao da će se jednom probuditi. Njihova postojanost i zaleđenost u vremenu i prostoru su uisto vrijeme i uvertira u beskraj imaginacije. Kad u ovim djelima prepoznamo sebe, prepoznali smo,ne samo poruku koju umjetnica šalje,već i mogućnost da se krene iznova. „’Iskopine’Jelene Pavićević Marković su i drevna estetika i spoj nadahnuća, promišljanja, rada i talenta pred kojim se usporeno diše“, istakla je Erjavšek otvarajući izložbu.
Postavka „Iskopine“ je magistarska izložba Jelene Pavićević Marković, koja je nastala prije deset godina u Sarajevu.
„Inspiracija su korijeni, što moji GeniusLoci koje sam ostavila u Crnoj Gori tada, što GeniusLoci Sarajeva koje sam zatekla u tom momentu, prije deset godina. Radi se o tehnici zidana terakota, a zemlju sam prije nego što sam formirala skulpture dobro prečistila ujedno pročišćavajući svoje misli, emocije,sagledavajući ono što sam ostavila u Crnoj Gori i ono što sam zatekla u Sarajevu. Na taj način sam i krenula u proces. Terakota je drevni materijal, tako da je suština mog stvaralaštvau terakoti upravo ta da sami materijal oslikava narav mog senzibiliteta i izraza u vajarstvu“, naglasila je Pavićević Marković izražavajući zadovoljstvo što je njena izložba, kroz likovni segment „Barskog ljetopisa“, postala dio drevnog prostora u Starom gradu koji je posjećivala i ranije, ali drugim povodima.
„Ovdje samradila jogu, šetala,istraživala lokalitete i čim meGoran Ćetković pozvao da budem dio likovnog sadržaja,krenuo je pozitivan input u vezi sa pričom starom deset godina koja će biti smještena u drevnom prostoru Arhiepiskopske palate. To je za mene posebno emotivno u ličnom i profesionalnom smislu. Velika je to simbolika – čitav ovaj sadržaj koji sam analizirala u sebi vraća se korijenima Starog grada Bara“, istakla je umjetnica ukazavši da bi od njenih skulptura mogli da nastanu veliki monumentalni art-hramovi u kojimbi se okupljali umjetnici, gdje bi se dešavali kreativni procesi, a umjetnicibili povezivani sa drevnim momentima koji se talože u našem okruženju,našoj zemlji, što planeti Zemlji, što samoj Crnoj Gori. Na taj bi se način povezivali sa precimai sve topredstavljali modernom društvu i svijetu. Tu bi postojale i različite radionice – psihološke, likovne...“, otkriva Jelena Pavićević Marković.
Jelena Pavićević Marković je rođena 1989. godine u Podgorici. Završila je Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ na Cetinju. Osnovne, specijalističke i master studije završila je na FLU na Cetinju, Odsjek za vajarstvo, a istovremeno je i apsolvent vajarstva na master studijama ALU u Sarajevu.Organizovala je deset samostalnih izložbi, izlagala na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu iučestvovalana više internacionalnih simpozijuma, kolonija, festivala i rezidencija u oblasti likovnih umjetnosti.Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Živi i stvara na Cetinju.
