Večeras u Dvorcu kralja Nikole na Topolici u Baru u 20 sati biće otvorena izložba Jagode Popović.
Jagoda Popović rođena je 4. januara 1953. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1977. godine u klasi prof.Šime Perića. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Izlagala je na godišnjim izložbama Akademije likovnih umjetnosti te na izložbama Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu i drugim gradovima. Radila je na oslikavanju umjetničke keramike u zagrebačkom Dekoru.Surađivala je s izdavačkom kućom Školska knjiga i ilustrovala udžbenike.Specijalizirala je restauriranje štafelajnog slikarstva i obojene drvene skulpture s pozlatom. Radila je kao restauratorica u restauratorskoj radionici muzeja Mimara, kao i u Restauratorskom zavodu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Samostalno je izlagala na Cetinju 2014.godine ciklus slika “Enigma prostora” u Biljardi. U Studiju Moderne galerije Josip Račić u Zagrebu 2015. godine izlagala je ciklus slika “Četiri godišnja doba”inspirisana kompozicijama baroknog kompozitora Antonija Vivaldija.U Dvorcu kralja Nikole na Topolici izložiće ciklus slika “Hommage a’ Stravinski” inspirisan kompozitorovim djelom “Posvjećenje proljeća”.
Nakon ciklusa slika „Četiri godišnja doba“ inspirisanog djelom italijanskog baroknog kompozitora Antonija Vivaldija, na kojemu sam radila prije par godina, moj se slikarski rad nastavlja nadahnut muzičkim kompozicijama. . U ovom slučaju je riječ o slavnom djelu „Posvećenje proljeća“, avangardnog ruskog kompozitora Igora Stravinskog. Tema koja je nadahnula velikog kompozitora bazira se na paganskom ritualu staroruske tradicije, u kojem mladu nevinu djevojku izabiraju da bi je žrtvovali bogu proljeća. Kako bi probudili zemlju iz zimskog sna, djevojka je prinuđena plesati ritualni ples do svoje smrti. Ono što me posebno inspirisalo za prenošenje moga doživljaja muzike u slikarski izraz jeste impresivna dinamika i snaga ritma koje djelu daju posebnu ekspresivnost.Upravo me ta ekspresivnost vodila da sam nagonski koristila ekspresionistički slikarski izraz, što se odražava na kolorit, strukturu i uopšte na karakter mojih kompozicija. U radovima koje izlažem transponiram na likovni način sve ono što je muzika Igora Stravinskog pobuđivala u meni. Dakle, kompozicije ovog ciklusa nijesu moguća ilustracija muzičkog djela, premda je ono pisano za balet, već odražavaju ono što je kroz dinamiku, zvuk i ritam iniciralo u meni likovni izraz. Boje i linije u slikama postaju ekvivalent auditivnog. Sliku gradim oslobođenim potezima, kolorističkim odnosima i strukturom slikanih površina kako bih naglasila već spomenutu ekspresivnost, dinamiku i ritam muzičkog djela. U procesu rada polazila sam od ljudske figure, dakle pokreta ženskoga tijela koje sam slikarskim postupkom, od prepoznatljive anatomije korpusa, pretvarala u određenu vrstu znakova kojima se izražavala simbolična gesta koja je istovremeno postajala i apstraktni slikarski znak. Tako se u ritmu slikarskog postupka tijelo gubilo do neprepoznatljivosti, odnosno izražavala se emanacija energije koja prizor iscrpljujućeg plesa pretvara u magiju ritmova ritualnog žrtvovanja.Odsutnost figurativnog nadomještena je ekspresivnošću kolorističkih kontrasta, koji kroz pretapanje pigmenata, scene žrtvovanja transformišu u apstraktne prizore nijemih zvukova posvećenih ovom izuzetnom djelu razarajuće stvaralačke snage-kazala je autorka Jagoda Popović
