Milovićev „Povratak u Ulicu maršala Tita“ – priče smještene na Staru Topolicu

milovic

Dugo najavljivana i očekivana knjiga, „Povratak u Ulicu maršala Tita“ - priče o najstarijem dijelu urbanog Bara - Staroj Topolici, prezentovana je medijima u caffe-restoranu „Pascucci“.

FOTO: Sergej Zabijako

Autor knjige Željko Milović obratio se kolegama ukazujući na proces nastanka djela, od želje da se napravi drugo, dopunjeno izdanje „Ulice Ivice Šurjaka i što je bilo poslije“ (knjige promovisane u četiri države bivše SFRJ) do finalizacije potpuno nove knjige, čiji su junaci smješteni u Staru Topolicu do 1979. godine.

„Ključni udio u konačnoj verziji knjige dao je urednik Predrag Lucić, jer je u izdanju pripremljenom za štampu bilo ostavljeno još stotinjak strana iz vremena od 1979. do 1991. godine. On je, međutim, predložio da se knjiga dovrši fizičkim preseljenjem glavnog junaka iz najstarije – Ulice maršala Tita – u novogradnju, jer je to prirodni završetak jedne vrste pripovjedanja, one iz vizure dječaka. Poslušao sam ga, izbacio taj 'višak', i dopisao novih pedesetak strana događaja i idioma koji su krasili tadašnju Staru Topolicu. Ispostavilo se, bio je u pravu“, rekao je Milović.

Splićanin Predrag Lucić, nekadašnji urednik „Feral Tribunea“, danas poznati publicista, u pogovoru je potencirao mediteranski senzibilitet knjige koji je istovjetan Fellinijevom „Amarcordu“: „I kao što niste morali nogom kročiti u Rimini, a da vas obuzme i nikada ne napusti osjećaj da ste dio života proveli među junacima Fellinijeva 'Amarcorda', tako i čitajući Milovićev 'Povratak u Ulicu maršala Tita' – čak i ako nikada u životu niste bili u Baru – postajete emocionalni sudionik dječjeg nogometnog prvenstva 'među zgradama', osjećate se kao da ste od malih nogu gost Arifove slastičarne i da su vam oči još uvijek dječje velike, veće čak i od porcije 'barskog kačamaka'”.

Knjiga je poluautobiografskog karaktera, a dječaci i ljudi koji se pominju u njoj svjedoče da se opisano dogodilo baš kao što je napisano. Od legendarne „Agave“ do Stare Poljoprivredne škole, od drvenih gatova do Željezničkih zgrada, oko Žute i Policijske zgrade i podruma sa vinom, protežu se priče koje govore i o duhu vremena i o mentalitetu ljudi koji su živjeli na Staroj Topolici, svi kao jedna porodica, sa manama i vrlinama, u dobru i zlu.

Iako je knjiga „starotopolička“, nosi u sebi univerzalnu priču dječaštva u Jugoslaviji u drugoj polovini sedamdesetih godina. Tako će se prosječni čitalac sa ex YU prostora lako prisjetiti stvari koje su mu bile najbitnije u tom periodu života: sličica, klikera, fudbalskih turnira između zgrada, stripova i crtanih filmova, ali i legendarnih junaka Sandokana, Brus Lija, Ainula Kebira, Veljka Rogošića... Djelo je sentimentalno putovanje u trobojkom obojenu prošlost, ali bez patetike i pristrasnosti, kojoj su djela ove vrsta inače sklona.

Efektna naslovna strana knjige djelo je fotografkinje Nade Vojinović, a izdavač je barski „Klijecer“.

{galerija}art/2017/2/gricko{/galerija}

auto klime bakovic 1

allegra

opstina bar

Cerovo

turisticka organizacija bar

enza home

vodovod bar

komunalno

regionalni vodovod novi

luka bar

AD Marina Logo

stara carsija

reklama

ave tours

fpep vertical

Klime Baković

djokic

Logo MPF

tobar