Marijan komb

Slijetanje na aerodrom u Hong Kongu zahtijeva vrhunske pilote. Čas posla da se sleti u more - toliko je sve usko.

Zoran i Ja logor Kurtina

"..ne treba dirati vojnika. Taj posao je sam po sebi dovoljno nesrećan..."

klub 36

Prva „umjetnička“ frustracija s kojom sam se u djetinjstvu suočio bila je podjela uloga u predstavi „Džon Piplfoks“ tek formiranog dječjeg dramskog studija „Duško Radović“. Ne toliko zato što me nije zapala naslovna uloga (s kojom će se kasnije mjesecima maestralno nositi Saška Šaranović, danas Leković), koliko odluka režisera Dragiše Simovića da mi povjeri tumačenje sedmoglave aždaje i pećine. Aždaju sam donekle i progutao, ulogu pećine nikad.

arhivv 1

Prije tačno devet godina, 1. aprila 2008, ekipa portala Bar Info (autor tekstova Željko Milović i webmaster Dragan Marović) napravili su najveću podvalu i zafrkanciju ikada u Baru - prvoaprilsku šalu. Taj je događaj ušao u anale barskog novinarstva, i mnogi se rado sjećaju ludog jutra kad su na sajtu objavljene nevjerovatne vijesti. Rado ga se sjećam i ja, iako sam i sam bio “target”,I imaju I tada I sada “like” od mene.Tada je portal Bar Info rađen kao zidne novine, svako veče su stavljane vijesti jedna ispod druge, a građani su ujutro čitali, nije bilo čitav dan aktivnih sajtova kakvi su Bar Info i Jedro danas.

jna

"...ne treba dirati vojnika. Taj posao je sam po sebi dovoljno nesrećan..."

Chedo

Prvu moderniju uljaru na vodeni pogon sa gvozdenim presama sagradio je 1888. godine Vojvoda Mašo Vrbica na Bunaru. Takođe, na Bunaru, pored uljare, osnovao je prvu fabriku sapuna, koja je praktično bila prva crnogorska fabrika. Prvu uljaru na parni pogon sagradili su braća Marić na Držaku 1927. godine, trgovci i vlasnici pilana iz Kolašina. Kapacitet nove uljare je bio 20 tona maslina dnevno i pet tona kvalitetnog maslinovog ulja. Kvalitetno rafinisano ulje izvoženo je u inostranstvo. Inače, terminologija koja se upotrebljava i danas pri preradi maslina je grčko-latinskog porijekla i stara je više od dvije hiljade godina. Kao recimo: sintina, murga, maina, palanga, brača, brca, itd.
Privredno aktiviranje Bara išlo je jako sporo: 1894. godine osnovano je društvo „Anglo-Montenegrina“ koje je svoj kapital prenijelo na Italijansko društvo „Compagnia di Antivari“ ili „Barsko društvo“. U to vrijeme neko Italijansko društvo istraživalo je rudna bogatstva Bara, a u maju 1903. godine jedno Italijansko društvo preuzelo je državni monopol i na Pristanu izgradilo zgradu za obradu duvana „Monopol“ koja i danas postoji. U avgustu 1904. godine svečano je na Volujici otvorena prva radio-telegrafska linija na Balkanu Bar-Bari. Na svečanom otvaranju bili su Kralj Nikola i Guglielmo Marconi.

PIŠE: Čedomir RATKOVIĆ

Radovi na Luci Bar počeli su 10. marta 1905. godine, a kamen temeljac postavio je Knjaz Nikola. Sa „Barskim društvom“ bio je potpisan ugovor o gradnji pruge Pristan-Virpazar i meliorizaciji prostora u pristanišnoj zoni sa izgradnjom solane. Bar je 19. maja 1905. godine zadesio zemljotres sličan onom iz 1979. godine. Mnoge kuće su stradale, a bilo je žrtava u Crmnici, Baru i Mrkojevićima. Pruga za Virpazar završena je 1908. godine, a radovi na pristaništu u dužini od 200 metara završeni su 1912. godine.
U sklopu potreba „Barskog društva“ i Pristana izgrađena je 10. avgusta 1913. godine električna centrala. „Siemens“ generatori pokretali su se „diesel“ motorima. To je bila druga električna centrala u Crnoj Gori poslije one na Cetinju. Centrala je radila još pet godina poslije Drugog svjetskog rata dok nije došla struja dalekovodom. Od tada je počela elektrifikacija Bara i okoline. Iste godine u julu uveden je prevoz putnika i pošte automobilima za Stari Bar i Ulcinj. U julu 1914. godine počeo je Prvi svjetski rat i tada je, naravno, prestala svaka privredna aktivnost u Baru.

Po popisu stanovništva iz 1926. godine u Baru je bilo 5.679 stanovnika, čak nešto manje nego 1877. godine. Da bi pomogao privrednom razvoju, Barski Nadbiskup Dr Nikola Dobrečić putovao je u Ameriku, gdje se sreo sa Henrijem Fordom. Dogovorili su izgradnju fabrike automobila u Baru. Nekoliko mladića bilo je upućeno na obuku u Fordove fabrike. Međutim, ubrzo je došlo do rasprave, pojavile su se neke druge opcije iz Jugoslavije, da bi Ford nakon toga odustao od realizacije.

Razmišljalo se i o avionskom prevozu za Podgoricu i Beograd. U julu 1935. godine uspješno je održan aeromiting u Baru. Ideja o prevozu za Podgoricu i Beograd realizovana je tek 3. juna 1940. godine, kada je iz Beograda doletio avion za Podgoricu, a zatim za Bar. Linija je za Bar bila nerentabilna i više nije obnovljena.

Nakon Drugog svjetskog rata u Bar su na vlast došli novi ljudi. Bilo je to teško vrijeme u ekonomskom smislu. Dobra okolnost je bila što su masline obilato rađale, proizvodio se duvan, a jedno vrijeme i pamuk. Bilo je pokušaja da se koristi žuka (brnistra) kao sirovina ali bezuspješno. Javila se ideja da se gradi fabrika cementa od laporca kojeg ima u Tuđemilima. Čak je bio određen i direktor, ali, naravno, do realizacije nije došlo.

Počelo se sa istraživanjem nafte i gasa. Vjerovalo se u dobar ishod istraživanja. Iz jedne bušotine u Buljarici izbio je gas i nafta u manjoj količini. Bilo je tu i pucnjave i veselja. Sve se ipak završilo na istraživanjima. Na ideji se ostalo, zbog nesporazuma sa Barskim rukovodstvom, i sa gradnjom fabrike cigala, farme svinja i fabrike igračaka u Crmnici, koje su trebale da se grade po zamisli čuvenog inženjera Sinanovića, osnivača preduzeća „Obod“ sa Cetinja. Umjesto industrije u Baru se razvijalo pomorstvo, saobraćaj, trgovina i turizam, što je bila i srećna okolnost.

Sedamdesetih godina prošlog vijeka bilo je dogovoreno da se u Baru gradi fabrika sintermagnezita. Osnovna sirovina je morska voda. Nevolja je u tome što su otpadne vode iz fabrike jako zagađene gipsom i drugim otpadom, te bi negativno uticale na okolinu, a naročito na more, što bi ugrozilo turizam. Stanovnici Bara, naročito oni u Polju i oni koji žive od turizma, oštro su reagovali. Počela se javljati svijest o ekologiji – prirodnoj sredini. Jak otpor izgradnji takve fabrike, pored Barana, dale su i neke savezne institucije i njihovi predstavnici, prije svih Aleš Bebler. Mislim da je njegovo angažovanje bilo presudno. Moram istaći da se, na žalost, glas republičkih i opštinskih rukovodilaca čuo samo u korist gradnje takve fabrike. Zamislite šta bi bilo od Bara da se to ostvarilo.
Eto tako Bar ostade bez industrije. Možda je tako i bolje.

Marijan komb

Nekoga posada krsti ovako, nekoga onako. Prije ili kasnije saznaš koji su ti nadimak dali, moj je bio rattle snake – zvečarka.

Milan Vujovic

Radio Bar je nastavio lijepu tradiciju započetu u vrijeme pokojnog direktora Buca Jovetića. Povremeno, njegovi zaposleni otputuju negdje skupa na dva-tri dana. To koristi prije svega za stvaranje dobre, zdrave atmosfere, jer na putovanjima se ispričaju i oni koji se u firmi tek ovlaš pozdravljaju.

Marijan komb

Da, veoma često smo ga pominjali. Bio nam je svima poznat kao čovjek koji je vrlo brzo postao zapovjednik i kao kapetan koji je obično vodio brodove svoje kompanije na zadnje putovanje, tj. u rezalište kad bi za to došlo vrijeme.

jebi ga gluma

Kafana kod Zorana na pijaci, jedan je od boemskih centara koje redovno obilazim. Uvijek ujutro, kada zaživi pijaca i razigraju se nezaobilazne dnevne teme počev od onih kladioničarskih: ko je “pao”, ko je kako odigrao... Kad neko ubaci na “dnevni red” politiku bude sasiječen u startu... “Mijenjaj kafanicu - u ovu butigu nema politike”, reaguje uvijek Zoran citirajući legendarnu repliku Borisa Dvornika u kultnoj seriji “Malo misto”.

Ovakav uvod umjesto najave mog sagovornika u martovskom “ponoćnom Fejsbuk intervju” na Jedru – Nailom Muslićem poznatim kao Čelo.

U naš “Ponoći intervju” Čelo stiže ulazi na sopstvenu inicijativu, preciznije porukom koju mi je juče poslao: “Bio sam kod Ljuba Pirata u Spilju, palo dobro zezanje”. Pošto znam koliko će priča biti zanimljiva, zakazujem “susret” na Fejsbuku iza ponoći.

Posljednje vijesti

Thumbnail Nepoznati počinioci u noći između 19. i 20. februara iscrtali su na zidinama tvrđave Tabija iz XIX...
Više u kategorijama: Info  More  Obale  Info  

porez bar me

Jedro 320x250

cerovo

AD Marina Logo

vodovod bar

baneb novi

galerija podova

JPMD 320

komunalno

Luka Bar unutrašnji baner

regionalni vodovod novi

rvcg

baneb jedro

TO BAR

ave tours 1

Klime Baković

djokic

Logo MPF

tobar