Stari grad Bar - Vrijeme pod opsadom

15978758 1402336423124580 1117258275 n

Kako se lagano, kao neki zloslutni oblak, nevolja približava našem Starom gradu Baru, odlučili smo da pozovemo sve eminentne stručnjake, profesore univerziteta, naučne radnike, intelektualce, dobre i obične ljude čistog srca, da napišu nešto o pogubnosti hotelizacije Starog grada.

Da napišu onako kako oni osjećaju i misle da treba napisati. Ova bezumna ideja koja se polako približava da baci na koljena „slavni grad“ koji milenijumima prkosi zlu i nedaći, pretvarajući drevnu arhiepiskopiju i grad Vojislavljevića u hotel zatvorenog tipa sa Spa i Wellness aranžmanima, pristupačan samo bogatoj klijenteli, bez premca je na listi nonsensa u ad hoc prisvajanju neprimjenjivih ideja, i potvrda je neznanja koje se najbolje može okarakterisati starom izrekom: „vidjela žaba da se konj potkiva.... Mi nijesmo Španija koja ima na desetine hiljada srednjovjekovnih gradova i utvrđenja i ne treba nam „Paradores“ firma za konvertovanje duhovnog i spomeničkog nasljeđa Crne Gore u puki novac. Niti smo Britanijina sa lordovskim burgovima palatama i starim zamkovima. Mi smo Crna Gora koja ima nekoliko spomenika od nacionalne važnosti među kojima prednjači Stari Bar, najveći arheološki spomenik na Jadranu, jedan od najstarijih gradova i potvrda našeg postojanja kroz vjekove. Zajedničkim snagama i putem pomoći iz Evrope i svijeta imamo sposobnosti da grad sačuvamo, da ga istražimo i obnovimo po najmodernijim zakonima očuvanja spomeničkog nasljeđa Evrope. Stari Bar je na tentativnoj listi UNESCO-ve kulturne baštine od 2010. godine. Omogućimo mu da postane i dio svjetske kulturne baštine. Onda će i naša pokoljenja imati čime da se diče.

Mladen ZAGARČANIN

1.

 

mitja gustin2 1

PIŠE: Profesor emeritus Mitja GUŠTIN, Ljubljana


STARI BAR - SVJEDOK POVIJESTI

Među biserima evropske povijesti spada definitivno Stari grad Bar, sada velelepne ruševine grada koje zaslužuju istu pažnju kao i ostaci Pompeje sa freskama, prije izbijanja Vezuva, ili Dioklecijanova palata u Splitu, sa slojevima srednjeg i novog vijeka. Stari Bar je u očima slučajnih prolaznika, putnika i turista, sa svojim zidinama, sa mnogim, djelimično očuvanim zgradama, kamenim ulicama, lukovima i ruševinama, uspavana ljepotica, u čija njedra se zrcala stara povijest.

Bivši grad Antivari, danas Stari Bar se nalazi ispod planinskog masiva Rumije u zaleđu Novog Bara, glavne luke i turističke metropole južnog dijela crnogorske obale. Malo, prirodno zaštićeno brdašce okruženo je sa tri strane strmim kanjonima, dok je prema zapadu naseobina morala biti utvrđena već u antici. Udaljen je oko 5 km od Jadranske obale zbog čega je ispod strmih padina Rumije vjekovima bio izvanredno mjesto za nadzor puteva koji su vodili preko planina u unutrašnjost i na područje Skadarskog jezera.

Idealna lokacija je privukla stanovnike od praistorije i antike, a prvi pomen grada potiče u 10. stoljeću, kod Konstantina Porfirogenita, kao Antebareos. U srednjem vijeku dijeli sličnu sudbinu sa ostalim crnogorskim gradovima, pod vladavinom plemićkih obitelji Duklje i Raške, koje su ostavile pečat izgradivši prekrasne sakralne objekte. Kasnije, Stari Bar, zajedno sa obalnim gradovima, potpada pod Mlečane, koji su u 16. vijeku izgradili moćan bedem i dali mu urbanu osnovu i brojne građevine venecijanskog karaktera.

Grad Antivari bio je od velike važnosti. Godine1606. poznati kartograf Vicentius Demetrius Raguseus Voltius izdaje kartu Golfo de Venetia i uz obalne gradove, kao što su bili npr.: Dolcigno (Ulcinj) Budva, Cattaro (Kotor), Ragusa (Dubrovnik), Sibenico (Šibenik), Zara (Zadar) Segni (Sinj), Pola (Pula), Rovinj (Rovinj), Parenzo (Poreč), izričito bilježi i Antivari, iako je njegova luka bila daleko od grada. Najstariji izgled Bara izradio je Camutio 1571. godine, one iste godine kad je u grad ušla osmanska uprava. Iz bakroreza vidimo mnoge karakteristike utvrđenja kakvog je imao snažni Dubrovnik i manji Kotor, kao i ostali venecijanski gradovi na obali Jadrana do crkvenih tornjeva kršćanske zajednice. Pod upravom Turaka grad se održao, a Osmanlije su do 1878. izgradili veoma značajne upravne zgrade društvenog i duhovnog života, kao: amam, džamije, minarete, Sahat kulu, prilagodivši veliki broj stambenih kuća načinu muslimanskog života.

Crnogorski ustanak protiv istambulske Porte došao je takođe pred vrata osmanskog utvrđenja grada Bara 1878. godine. Nakon duge opsade, s topovskim granatiranjem i rušenjem vodovoda, turska posada predala je grad Crnogorcima. Od tada u gradu nije više bilo života. Ostali su slojevi i svjedočanstva prošlih života, sa sačuvanom stratigrafijom ilirske gradine, kamenim zidovima rimsko-vizantijskog kastruma, crkve, palate, venecijanske utvrde i zgrade turske administracije. Ostalo je ispod zidina predgrađe, varoš - široke ulica prepuna malih trgovačkih radnji i zanatlija. Ostao je izvanredno očuvan put od mora prema Rumiji i dalje ka Skadarskom jezeru. Varoš, kako u prošlost tako i dan danas, pruža posjetiocima neodoljiv šarm prepun mediteranskog bitisanja.

16111881 1402336429791246 1172738333 n

Život je u gradu umro zauvjek a uspavanu ljepoticu je ponovno je probudio beogradski profesor arhitekture Đurđe Bošković, koji se posvetio dokumentovanju drevnih gradskih centara na crnogorskoj obali. Između 1952-1962. godine Bošković je u Starom Baru sistematski iscrtao cjelokupno stanje i dokumentovao svaku pojedinost. Neke objekte je konzervirao ili u potpunosti obnovio. Zahvaljujući njemu možemo se diviti obnovljenoj romanički crkvi Sv. Đorđa ili sv. Venerandi, kao i ruševinama crkava Svete Katarine i franjevačke crkve sv. Nikole. Uz to, treba napomenuti Sahat kulu, amam i druga brojna zdanja, kao i bedeme mletačke tvrđave. Ali to nije bila samo obnova kamenih zdanja, Boškovićev rad je u ruševine udahnuo istoriju što je oživjelo sjećanje na slavno razdoblje tog grada, na šta je već tada bilo ponosno crnogorsko društvo i svjetska kulturna javnost.
Potres koji je pogodio Crnu Goru1979. godine, oštetio je i Stari Bar. Nakon desetljeća, obnovljene su mnoge zgrade i fortifikacioni objekti, restauriran je polusrušeni akvadukt a zahvaljujući sjajnoj dokumentaciji brojnih studijskih seminara beogradske arhitekture, kao i tradiciji lokalnih klesara dobrom dijelu, bio je vraćen izgled drevnog grada.

Rad prof. Boškovića je od izuzetne važnosti za shvaćanje grada kroz vjekove i sjajna baza za daljna istraživanja i uređenja tog prekrasnog spomenika kulture. On zaslužuje da se upiše kao Kotor i Durmitor u spisak svjetske UNESCO-ve baštine. U Opštini Bar su su nakon potresa bili svjesni važnosti ovog arheološkog spomenika tako da su postavili muzejsku zbirku u zgradi iz 16. stoljeća, zatim ateljee za umjetnike, a uredili su i prostor za glazbene i dramske priredbe. Tako je već tada rođeno višenamjensko odredište za kulturne manifestacije grada Bara i njegove naučne djelatnosti.

Međunarodni naučni krugovi pomoću evropskih financijskih sredstava su potpomogli sistematska istraživanja, i u godinama 2004-2015. objavljeno je nekoliko monografija koje donose, uz iscrpni vodič Mladena Zagarčanina, specijalističke studije, uključujući i niz arheoloških „bisera“ koji predstavljaju značajna otkrića i na nivou evropske arheologije. Stari Bar je profesionalnim medijevalistima a posebno poznavaocima otomanskog razdoblja vrlo važna referenca. Na tom mjestu, gdje slojeve nakon 1878. godine, nije dodirnula ljudska ruka stvorili su se idealni uslovi za shvatanje života u drevnom gradu, koji je živeo na granici društvenih promjena kroz vjekove.

Danas se obala Crne Gore nezapamćenom brzinom turistički razvija i od velike su važnosti odluke o tome kako ugraditi dragulje crnogorske baštine u turističku „industriju“. Pitanje je teško jer su to sve svakodnevne dileme mladog društvenog poretka. Mladih firmi i međunarodnih savjetnika sa mnogo većim zaleđem, da bi shvatili da je zemlja ograničena, da još uspostavlja svoj spomenički, a time i mutltikuturološki identitet, i da još nisu razvijeni odgovarajući mehanizmi sa usklađenim suživotom starog i novog.

st

Iz Crnogorskog Primorja i južne Dalmacije prije tri desetljeća bila je najposjećenija destinacija Njegošev mauzolej na Lovćenu. Samo ljubljanski „Kompas“ svake je godine iz dubrovačkih hotela prevozio na remek-djelo Ivana Meštrovića stotine tisuća znatiželjnih posjetilaca, uz zaustavljanje na Cetinju, stari glavni grad Crne Gore. Za turiste sa obale Jadrana bile su i Cetinje, sa vilama evropskih veleposlanstava, kneževski dvorci i posjeta Lovćenu nešto originalno. Ta destinacija ostaje i danas, ali tamo nedostaje projekat kojim bi se izvršila reurbanizacija samog grada, modernizirali muzeji i spomenici i postavio adekvatan hotelski sistem, koji bi bio možda motor te reurbanizacije i dostojanstvenog prijema prije odlaska na Lovćen.

U sjeni primorskih gradova od Herceg Novog do Ulcinja bio je udaljeni Stari Bar. Daleko od plaža, a time daleko od turističkih vrenja. Arheološki kompleks Starog Bara može posjetiocima ponuditi šarm monumentalnih arheoloških građevina, pogled na danas teško prohodnu Rumiju. Najnoviji planovi ministarstva za turizam i održivog razvoja da ponovo stave Stari Bar na turističku mapu jesu na mjestu, ali pitanje koje je već u prošlosti postavljeno glasi na kakav način se to želi postići? Mi mislimo da ih treba postaviti na isti onaj način zbog kojeg obilazimo srodne lokalitete u inostranstvu: da vidimo, da osjetimo, da se sećamo. Zato se ideja o izgradnji hotelskog kompleksa sa welnnes i drugim djelatnostima čini pogrešna, ona je realizovana recimo već prije pola vijeka u samoj Crnoj Gori na sv. Stefanu i u pojedinim većim zamkovima, palatama širom Europe i nije prenosljiva na spomenik tipa Stari Bar. Visoka kategorija ugostiteljskih standarda se u tom malom gradu mediteranskog tipa i arheološkog izgleda jednostavno ne može i ne smije realizovati.

Za podizanje vanredne turističke ponude i izgradnju novih turističkih kapaciteta u Crnoj Gori još je prostora. Ali pri tome je treba iskoristiti prirodne pogodnosti, a kulturnu baštinu i objekte pomno planirati, Visoki standard turističkih kompleksa dobija u suvremenom turizmu baš zbog pravog razmjera između prirodnih vrijednosti i spomeničkog nasljeđa. To iskustvo imamo sa gradom kapetana, Perastom, na obali Boke Kotorske, gdje bi veliki moderni hotelski kompleks u potpunosti zasjenio jedan od istorijskih bisera Jadrana.

Ali život traži razvoj, nova zaposlenja i baš turizam to može omogućiti. Crna Gora je svojim Primorjem i planinama gdje je sve smješteno na veoma kratkim relacijama idealna za razvitak zdravstvenog turizma i uz postojeći sezonski, sa svojom riznicom baštine, i za razvitak kulturnog turizma. Ovi oblici donose stabilnu zaposlenost širokog spektra visokokvalifikovanih zanimanja i zaposlenosti lokalnog stanovništva. Uz već spomenuti hotelski kompleks i razvoj ugostiteljstva na Cetinju treba da se se osvrnemo i na oronuli Hotel 13. Jula u Virpazaru. On je prije nekoliko desetljeća dobro zamišljen hotel uz Skadarsko jezero, ali danas propada. Sa njegovom obnovom bio bi to podstrek za revitalizaciju života sjevernih padina Rumije i Virpazar bi dobio opet svoj smisao regionalnog središta. Novi hotel bi mogao uključiti i visinska sela u Šestanima gdje još postoji izvanredna tradicionalna arhitektura (Krajina) i u njoj urediti dodatne turističke kapacitete. Na taj način dobili bi savremene oblike turizma, a zadovoljili bi i neke zdravstvene trendove i revitalizirali sela koje se zbog manjka kvalitetnog privređivanja ne opstaju.

Na kraju završimo tamo gdje smo počeli – u Starom Baru. Njegova je budućnost utvrđena od kad ga je prof. Bošković otpečatio njegovu vremensku kapsulu: sistematskim istraživanjem i održavanje spomenika u gradu. Dopuniti sadržaje sa kulturnim priredbama i nedeljnim sajmovima u Varoši, ispod bedema, Stari Bar će postepeno oživljavati jer on je biser u kulturnoj ponudi Crne Gore i jedan od samo nekoliko najemintnijih arheoloških destinacija istočnog Jadrana. Sve to zahtijeva redovit radni tim i predstavlja trošak koji spomenik ove razine svakako zaslužuje. A sve to se vraća jer su gradske zidine Starog Bara u stanju da prolaznicima i turistima iz obližnjih obala ispričaju priče kao malo koji grad na Jadranu.

https://upr-si.academia.edu/MitjaGustin/CurriculumVitae

 9418 1

auto klime bakovic 1

allegra

opstina bar

Cerovo

turisticka organizacija bar

enza home

vodovod bar

komunalno

regionalni vodovod novi

luka bar

AD Marina Logo

stara carsija

ave tours

fpep vertical

Klime Baković

djokic

Logo MPF

tobar