„Na našim prostorima sve počinje i završava se pitanjem Odakle si?“

Šest autora traži autora 2

Predstava Olivera Frljića „Šest likova traži autora“ odigrana na sceni „Barskog ljetopisa“.

Komad rađen po istoimenoj drami Luiđija Pirandela „Šest likova traži autora“, u režiji Olivera Frljića i produkciji Satiričkog kazališta „Kerempuh“ iz Zagreba, odigran je sinoć, 21. juna, u sali Doma kulture, kao prva predstava regionalnog dijela pozorišne selekcije 31. „Ljetopisa“.

Pirandelov komad koji važi za jedan od najpoznatijih dramskih komada uopšte, nastao je 1921. godine, dakle, prije nego što je Musolini došao na vlast u Italiji i najavio doba fašizma i vrijednosti koje u prvi plan stavljaju pripadnost narodu. Ipak, tekst daje mogućnost da se fokus stavi na ubrzanu „fašizaciju“ društva. U Frljićevoj adaptaciji i interpretaciji to društvo je hrvatsko, u čijim se kretanjima sudaraju, ali i trajno razilaze fašizam i humor.

Jedno od mnogih pitanja koje se, mehanizmima ironije i satire, postavlja ovim komadom je pitanje pripadnosti, odnosno identiteta, za kojim se opsesivno traga. Slika tog problema data je samim prizorom šest likova koji traže svog autora.

Zapravo se predstava bavi tim najnižim osjećanjima pripadnosti. Pitamo se da li je lik dio predstave, da li je dio obitelji ili nečeg drugog. To su pitanja identiteta. Ako ste lik bez autora, morate saznati ko ste, čiji ste, odakle ste. Na našim prostorima vas prvo pitaju kako se prezivate. To je prva stvar koja se mora znati. Ja u svom životu imam toliko situacija u kojima se čak ni ti sam ne pozivaš na pretke, nego vas neko proziva. Dakle, ti se moraš stavit na taj najbanalniji identitet. Dakle, ako to ne znaš, onda, brajko, ništa ne znaš. Sa tim sve počinje i mogu reć, završava. Jer nakon pitanja odakle si ništa više nije važno, kazao je Jerko Marčić, jedan od glumaca u predstavi.

U drugom svom, ne manje upadljivom i vidljivom sloju, komad osvjetljava vječiti odnos, tj. borbu između komedije i tragedije. U fokusu je i odnos reditelja i glumca, realnosti i njene pozorišne interpretacije? Ko polaže veće pravo na proces – reditelj ili glumac? Da li (se) glumac može emancipovati, prekinuti predstavu? Da li gledamo pravi pozorišni komad ako glumci pred nama izvode probu istog?

Kada je riječ o odnosu redatelj – glumac, uvijek je tu pitanje žrtve i agresora, odnosno superiornije i inferiornije pozicije. Da li je redatelj superioran pred glumcem, i ako jeste, pred kim je inferioran? U našoj predstavi taj redatelj uopće nije redatelj, predstava nije predstava koju je on režirao, nego je to proba koju publika gleda kao predstavu. Zanimljivo je da svi sve znamo, svi znamo tu u publici da smo mi glumci koji igramo predstavu. Međutim, to se pitanje iznova može postavljati. Na taj način se ironizira i samo pozorište, dodao je Marčić.

„Šest likova traži autora“ je predstava koja od svoje premijere privlači veliku pažnju u regionu. Ovo je bilo njeno prvo igranje u Crnoj Gori, a uloge su tumačili i: Vilim Matula, Branka Trlin, Linda Begonja, Damir Poljičak, Roko Sikavica, Iva Šimić, Borko Perić, Mia Anočić Valentić/Tihana Lazović, Kim Končar, Karlo Mlinar, Ozren Opačić, Filip Sertić, Matija Šakoronja.

{galerija}art/2018/6/predstava{/galerija}

auto klime bakovic 1

allegra

opstina bar

Cerovo

turisticka organizacija bar

enza home

vodovod bar

komunalno

regionalni vodovod novi

luka bar

AD Marina Logo

stara carsija

ave tours

fpep vertical

Klime Baković

djokic

Logo MPF

tobar